Bilo je to negdje na počecima poslovanja Amazona, internetske shopping stranice koja je tada bila usmjerena uglavnom na prodaju knjiga. Jedna američka starija gospođa, redovita korisnica online trgovine, napisala je pismo njezinom osnivatelju i vlasniku Jeffu Bezosu .
- Jako sam zadovoljna s vašim uslugama, ali imam jednu primjedbu. Svaki put kada mi dođu knjige od vas, moram zvati svoga nećaka da ih otvori, jer su prejako zapakirane. Možete li nešto učiniti da to promijenite? - pisala je umirovljenica Bezosu.
Vlasnik Amazona doista je nešto učinio. Odmah je okupio svoje suradnike i dao im zadatak da dizajniraju nova pakiranja za knjige koje se šalju kupcima, koja će kao i prije osiguravati naručenu robu od oštećenja, ali će biti lakša za otvaranje.
Fokus na potrošača
Ova anegdota, kažu analitičari lika i djela jednog od nabogatijih i najagilnijih internetskih poduzetnika koji je ponovno došao pod svjetla javnosti zbog svoje kupovine The Washington Posta, dobro ilustrira njegovu poslovnu filozofiju s kojom je izgradio carstvo. Ona je od početka bila sadržana u fokusiranosti na potrošača i njegove potrebe, prije nego na poteze konkurencije. - Postoje dvije vrste tvrtki - one koje pokušavaju naplatiti više i one koje pokušavaju naplatiti manje. Mi ćemo biti uvijek ova druga vrsta - rekao je Bezos jednom. Ovakav pristup, ponavljao je, omogućuje Amazonu da radi “pionirski posao”. A po tim “pionirskim” potezima Bezos je i postao poznat i oni su mu osigurali dugovječnost uspješnog poslovanja, možda i najimpresivniju među internetskim “mogulima”.
Jeff Bezos rođen je 1964. kao Jeffrey Preston Jorgensen u gradu Albuquerque u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko. Prezime Bezos dobio je s četiri godine kada se njegova majka udala po drugi put. Odrastao je u Teksasu i na Floridi. Kako je svojedobno pisao The Wall Street Journal, mali Jeff je svako ljeto provodio na ranču svog djeda Lawrencea Prestona Gisea, raketnog inženjera koji je ostavio dobro plaćeni posao kako bi mogao živjeti na ranču u blizini teksaške Cotulle i uzgajati stoku. Bezos je u Cottulu dolazio sve do svoje 16. godine i kasnije je u razgovorima isticao utjecaj koji su njegov djed i način života na ranču imali na njegov pristup poslu.
Otvorena vrata
- Kada živite na selu, naučite se oslanjati na vlastite snage. Moj djed je bio veliki uzor za mene - ako je nešto pokvareno, onda idemo to popraviti. Da stvorite nešto novo, morate biti uporni i fokusirani, do točke na kojoj ćete drugima izgledati kao nerazuman - pojasnio je Bezos.
Nakon studija računarskih znanosti i elektronskog inženjerstva, Bezos pronalazi dobar i siguran posao na Wall Streetu. Brine se za kompjutorske sustave banaka i investitorskih tvrtki. Međutim, negdje početkom 1990-ih Bezos počinje osjećati kako se nakon razvoja internetskog medija, koji je u to vrijeme počeo doživljavati snažan zalet, pred njim otvaraju bezbrojne poslovne mogućnosti koje samo čekaju biti iskorištene. On i supruga mu Mackenzie, koja je književnica, napuštaju New York, sele u Seattle, grad koji je u to vrijeme doživljavao svoje “zlatno doba” i bio jako “hip”, među ostalim i zbog grungea, rock žanra koji je nastao na punk-metal sceni toga grada i koji je obilježio glazbenu industriju prve polovice devedesetih.
Iritantno zvono
Bezosovi u tom gradu unajmljuju jednu kuću u četvrti Bellevue i započinju svoj posao. Iako se kasnije kao urbana legenda navodio podatak da je Bezos posao započeo “u garaži”, baš kao Hewlett-Packard i drugi divovi “silikonske doline”, istina je kako je garaža kuće bila korištena kao prostorija za rekreaciju, a pravi se posao događao u gornjim sobama. Online knjižara Amazon (prvo ime za nju bilo je Cadabra, ali je Bezos odustao od njega nakon što je netko pogrešno čuo kako ime glasi “cadaver”, leš) startala je na internetu u srpnju 1995., taman na vrijeme, prije nego što su konkurenti imali svoje snažno razvijene poslove na internetu, mediju na koji su svi počeli prelaziti. Narudžbe za knjige počele su dolaziti odmah nakon što je stranica započela s radom. Bezos je uskoro tvrtku preselio u industrijsko postrojenje koje je dijelio s drugim tvrtkama. Na raspolaganju mu je bilo 93 četvorna metra za urede i oko 37 četvornih metara za skladišta knjiga i na tom prostoru započeo je stvarati carstvo. Negdje četvrti ili peti dan nakon što su započeli s poslom, Bezos je dobio mail iz Yahooa gdje su mu predlagali da ih stave na njihovu “What’s cool” listu. Bezos je rekao da mu se ta mogućnost učinila kao da netko “pokušava srknuti gutljaj vode s vatrogasnog crijeva”, ali su pristali. Narudžbe su počele dolaziti kao lude. Do listopada te godine, Amazon je imao svoj prvi dan u kojem je naručeno 100 knjiga. Za manje od godinu dana, tvrtka je doživjela svoj prvi sat u kojem je prodala 100 knjiga. U prvim danima, netko od informatičkih stručnjaka osmislio je zvono koje bi zvonilo sa svakom narudžbom. Na početku je njegov zvuk predstavljao radost. Poslije, svima je išao na živce. U prvim tjednima zaposlenici su radili do dva, tri sata ujutro kako bi stigli spakirati i poslati knjige naručiteljima. Radili su to na koljenima, dok nisu skupili novce za malo bolje stolove.
Odgovorio Appleu
Od tih prvih dana do danas, tvrtka se mijenjala, usavršavala i napredovala. Bila “pionir”, kako to Bezos opisuje. Jedan od tih pionirskih poteza bio je, primjerice, omogućavanje korisnicima da ocjenjuju i recenziraju knjige na stranicama Amazona. Nikome nije bilo jasno zašto Amazon dopušta loše recenzije knjiga, a Bezos je odgovarao - ako ljudima pomažemo odlučiti o kupnji, onda ćemo prodati više. On je osmislio i sustav “naručivanja s jednim klikom”, sa softwareom na koji je proglasio patent, tako da mu svi koji ga koriste moraju platiti naknadu.
Amazon je ubrzo proširio prodaju s knjiga na DVD-ove, CD-ove, elektronske uređaje, videoigre, pokućstvo i ostale stvari. Upravo je Bezos taj koji je uspješno odgovorio na tržišnu dominaciju Applea i njihovih elektronskih uređaja sa Kindleom, e-readerom koji je od 2007. kada se pojavio na tržištu doživio nekoliko upgradeova.
Zahtjevan šef
Njegov Amazon je danas lider u cloud computingu, a tvrtka već dulje fokus poslovanja drži na video streamingu digitalnih zabavnih sadržaja čiju aktualnost ostvaruje ugovorima s korporacijama poput Disneyja, Warner Brosa i Viacoma. I sada se Bezos, kupnjom washingtonskog dnevnog lista, odlučio pozabaviti industrijom tiskanih medija koja je u krizi.
Naravno, ovaj poslovan uspjeh težak oko 25 milijardi dolara (Bezos je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu), ima i svoju drugu stranu. Njegov način upravljanja često je bio opisivan kao “težak” i “zahtjevan”. Njegovi bivši suradnici govore o menadžeru koji čini sve kako bi iz ljudi izvukao maksimum, a da ih pri tome minimalno plati. Takva filozofija nije baš najbolje primljena na Starom kontinentu, pa su Amazonova skladišta u Njemačkoj nedavno vidjela štrajkove zbog odbijanja Amazona da prilagodi plaće kolektivnim ugovorima za trgovački sektor. Skladišta su najvažnija točka Amazonovih sustava online narudžbi, pa upravi firme, koja djelatnike u skladištima ne smatra trgovcima nego logističkom potporom i smatra da su im plaće pravedne, ovi jednodnevni štrajkovi nisu baš dobro sjeli.