BORBA PROTIV KORONAVIRUSA

AMERIČKA TVRTKA POČELA TESTIRATI CJEPIVO NA LJUDIMA Angažirano je 45 zdravih dobrovoljaca, različite doze će dobivati idućih 6 tjedana

AFP

 

Osim dramatičnih vijesti o širenju koronavirusa Europom, iz svijeta svakodnevno stižu i pozitivne vijesti o napretku u razumijevanju Covida-19 te pronalaženju cjepiva protiv te nove bolesti.

Tako je u ponedjeljak američka biotehnološka kompanija Moderna počela testirati svoje cjepivo na ljudima, što je prvi klinički pokus u svijetu. U suradnji s američkim Nacionalnim institutom za zdravlje (NIH), kompanija Moderna angažirala je 45 zdravih i relativno mladih dobrovoljaca.

- Svi se osjećamo bespomoćno. Ovo je nevjerojatna prilika da nešto učinim - rekla je za agenciju AP prva sudionica studije, Jennifer Haller (43) iz Seattlea, prije nego što je cijepljena.

Tijekom idućih šest tjedana ostali sudionici kliničkog pokusa dobit će različite doze cjepiva. Pritom nema opasnosti da se dobrovoljci zaraze jer cjepivo ne sadrži sam virus. Cilj je prve faze kliničkog pokusa provjeriti sigurnost cjepiva, odnosno da ne pokazuje neke potencijalne štetne popratne pojave.

- Cjepivo koje je razvila Moderna spada u takozvana cjepiva nukleinskim kiselinama, a u ovom konkretnom slučaju koristili su RNK (ribonukleinska kiselina) kako bi pobudili naš imunološki odgovor - kaže molekularni biolog Kristian Vlahoviček, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

- Klasična cjepiva koriste ili kompletne, ali mrtve viruse ili djeliće njihove proteinske ovojnice kao materijal za ‘učenje i prepoznavanje’ našem imunološkom sustavu kako bi zapamtio virus i uspješno ga eliminirao jednom kada dođe u dodir s njim. Postupak razvoja takvih cjepiva je višestruko dugotrajniji jer je potrebno umnožiti virus ili neki njegov dio u laboratoriju, zatim ga ubiti i pronaći vrlo složen način da se takav materijal dostavi do pravih stanica u ljudskom organizmu prije nego što se razgradi - rekao je Vlahoviček.

Zatim je pojasnio princip cjepiva koji je razvila Moderna.

- Kod cjepiva koja se temelje na nukleinskim kiselinama koristi se ljudski organizam kako bi sam proizveo i dostavio djeliće virusne ovojnice tamo gdje je potrebno da se imunitet razvije. Dostavi se ‘uputa’ za proizvodnju - genetički kod, a ljudski organizam odradi ostatak posla. Naravno, ‘upute’ nikad ne sadrže sve za izradu cijelog virusa, nego samo njegove male komade za koje se vjeruje da će pobuditi najbolji imunološki odgovor i aktivirati memoriju obrambenih stanica.

Dostava samoga genetičkog koda do potrebnih stanica puno je jednostavnija od dostave gotovog virusnog ‘uzorka’ pa je samim time i razvoj ovakvog cjepiva puno kraći u svojem eksperimentalnom dijelu - rekao je Vlahoviček.

Zasad nije poznato kad će cjepivo biti dostupno na tržištu, no agencija AP, na osnovi izvora iz NIH-a, kalkulira da bi se to moglo dogoditi za 12 do 18 mjeseci. Naravno, ako se cjepivo, koje je razvila Moderna, pokaže sigurnim i efikasnim. Trenutačno je u svijetu u pripremi još 35 raznih cjepiva za koja je privolu dala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

- Usko grlo svakog novog lijeka, pa i cjepiva, postupak je njegove provjere koji je rigorozan i ima nekoliko koraka, od onih u laboratoriju, na uzorcima tkiva, pa na životinjama i na kraju na ljudima, i to opet u nekoliko faza. U konkretnom slučaju pomaže to što ima mnogo oboljelih, s različitim simptomima, prethodnim zdravstvenim stanjem, raznih dobnih skupina i razvoja bolesti pa je moguće pokriti širok uzorak kandidata te nešto brže potvrditi djelotvornost i nedostatak neželjenih posljedica - zaključio je Vlahoviček.

Izdvajamo