Samo 77 dana proteklo je od polaganja prisege ispred Capitol Hilla do prve vojne intervencije u mandatu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Time je po prvi put u tri mjeseca ujedinio republikance i demokrate u zajedničkoj potpori njegovoj odluci, makar se radilo o kratkotrajnoj i vjerojatno jednokratnoj podršci.
U komentaru New Yorka Timesa novinar David E. Sanger pokušao je ocrtati kakve će sve posljedice imati napad s 59 tomahawk projektila na zračnu bazu Shayrat. Podsjećamo, s te su vojne baze polijetali sirijski borbeni avioni za koje se vjeruje da su sudjelovali u ispaljivanju bojnog otrova na civile u gradu Kan Šejkunu prilikom čega je poginulo najmanje 70 osoba, a ranjeno je više od 150.
Njegove zaključke prenosimo u skraćenom obliku, a puni tekst ne engleskom jeziku možete pročitati na ovom linku.
Za početak, ovaj će napad sigurno promijeniti ton sastanka između američkog državnog tajnika Rexa Tillersona i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je uz iransko vodstvo ključni saveznik režima Bašara al-Asada. To će biti prvi susret nekog člana Trumpove administracije i Putina, a prije napada koji se noćas dogodio očekivalo se da će medijskim izvještavanjem sa sastanka dominirati eventualna upletenost ruskih hakera i ruskih vlasti u američke izbore.
No, brza i odlučna akcija u Siriji Trumpovoj administraciji otvorila je priliku da od Putina traži da ili makne Asada (što je malo vjerojatno s obzirom na podršku koju ruski lider pruža sirijskom predsjedniku, čak i nakon napada kemijskim oružjem) ili da ga obuzda. U suprotnom, Amerikanci na raspolaganju imaju vojni arsenal kojim bi se zasad limitirana akcija vrlo lako mogla proširiti na štetu Asadovih, ali posredno i ruskih interesa.
- Moramo reagirati. Ovo se proteže izvan Sirije, riječ o napadu kontra normi koje su se poštovale još od Prvog svjetskog rata - rekao je netom prije napada Antony J. Blinken, zamjenik državnog tajnika u Obaminoj administraciji.
Blinken zna o čemu priča, budući da se on ubraja među osobe iz prethodne administracije koje nisu bile zadovoljne Obaminom reakcijom na najgori napad kemijskim oružjem u Siriji, onaj na području Goute u kolovozu 2013. godine kad je sarinom ubijeno više stotina osoba, možda čak i tisuću ljudi. Prije tog napada Obama je upotrebu kemijskog oružja naznačio kao "crvenu liniju" koju Asad ne smije prijeći ako želi izbjeći vojnu intervenciju SAD-a protiv svojeg režima.
Sirijski predsjednik je napad svejedno izvršio, a Obama se ipak nije odlučio za direktnu vojnu intervenciju, nego je od Asada tražio da uništi sve zalihe kemijskog oružja, za što je Rusija služila kao jamac. Iako je većina navodno uništena, očito nije sve.
Trump je tijekom kampanje taj Obamin potez ocrtao kao znak slabosti i u tom pogledu nije bilo šanse da će dozvoliti i da se njemu dogodi ista stvar. Od Asadovog napada do njegove osvete protekla su samo dva dana.
I dok će Trump kratkoročno uživati u satisfakciji brze osvete Asadu, u narednim tjednima za njega se otvara nekoliko rizičnih pitanja. Prvi je taj da Putinova reakcija ne bude u skladu s očekivanjima, dakle obuzdavanja Asada. Sirija je lokacija najvažnije vojne baze ruske vojske izvan Ruske federacije i iluzorno je vjerovati da će Putin ikad pristati na dogovor koji bi ugrozio njegov utjecaj u Siriji, a preko nje i na cijeli Bliski Istok.
Drugi rizik leži u potencijalnom podrivanju glavnog Trumpovog cilja u Siriji - porazu i uništenju Islamske države. Ako Trump nastavi napadati Asada i to rezultira konačnim kolapsom vlasti u Siriji, otvara se mogućnost za cijeli niz džihadističkih skupina. ISIS, Fateh al-Šam i mnogi drugi mogli bi od Sirije napraviti džihadistički raj ili drugu Libiju, državu rascijepljenu na nekoliko područja, pod vlašću nekoliko gospodara rata. Ovaj drugi scenarij, kako je nedavno pisao Spiegel, i nije daleko od trenutne situacije u državi u kojoj je u šest godina rata poginulo najmanje 320.000 ljudi, a više od polovice populacije je napustilo svoje domove.
Istina, Islamska država čini se slabijom nego ikad i nije jasno imaju li mogućnost iskoristi vakuum moći koji bi nastao padom Asada, ali kako je istaknuo general David H. Petraeus, svojedobno na čelu američke vojske u Iraku, jedna od lekcija iz prošlog desetljeća leži u tome da će radikalni islamisti iskoristiti svaki interregnum u regiji.
I na kraju, treći rizik je vrlo očiti - Trump nema pravi plan za Siriju. Bilo kakav politički dogovor u toj državi je propao na nizu razgovora u Švicarskoj za koje se bivši državni tajnik John Kerry nadao da će rezultirati uspješnom mirovnom konferencijom. Njegov nasljednik Tillerson nema želje započinjati novi ciklus pregovora razjedinjenih pobunjenika (među kojima ima i nemali broj džihadista) i predstavnika režima, a Trump je ionako predložio rezove u budžetu koji će žestoko pogoditi sve programe za sirijske izbjeglice. Stoga mu vjerojatno nije namjera stvarati nove.
Trump je često naglašavao da nije pobornik vojnih intervencija u inozemstvu, inzistirajući na tome da mu je "Amerika prva". No, kao i njegovi prethodnici nije birao događaje koji će ga dovesti do prve upotrebe sile. Sada je pitanje hoće li to ostati samo simbolična gesta, ili će se iz nje izroditi nešto više.
Moskva prekida sporazum s Washingtonom o prevenciji zračnih incidenata
Rusija je najavila u petak prekid sporazuma s Washingtonom o prevenciji zračnih incidenata u Siriji nakon američkih udara na bazu sirijskih snaga.
"Ruska strana prekida memorandum sa SAD-om o prevenciji incidenata i sigurnosti letova prilikom operacija u Siriji" koje izvode rusko i američko zrakoplovstvo, izjavila je u priopćenju glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zaharova.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je tijekom večeri da je pozvalo američkog vojnog atašea u Moskvi i službeno mu predalo notu u kojoj ga obavještava o prekidu sporazuma, nakon što je upozorilo Pentagon na prekid hitnih komunikacijskih kanala o Siriji.
Rusija i SAD potpisale su taj protokol koji sadrži pravila u cilju sprečavanja zračnih incidenata dvije zemlje na sirijskom nebu u listopadu 2015., nekoliko tjedana nakon početka ruske intervencije. (Hina)
Sirija kaže da je još odlučnija poraziti pobunjenike
Sirija je u petak poručila da je američki raketni napad na sirijsku zračnu bazu u Homsu povećao njezinu odlučnost da porazi pobunjeničke skupine.
"Ova agresija povećala je odlučnost Sirije da napada te terorističke skupine, da ih nastavi gaziti, i da poveća intenzitet djelovanja u tu svrhu gdje god one bile", navodi se u priopćenju ureda sirijskog predsjednika.
Američki napad u priopćenju se opisuje kao nagao i neodgovoran te dokaz da je Washington "naivno nasjeo na netočnu propagandu", aludirajući na optužbe da je sirijska vlada izvela napad kemijskim oružjem ovaj tjedan.
Američki raketni napad odgovor je na taj napad, za koji Washington okrivljuje sirijsku vladu. Ona to međutim niječe. (Hina)