Američki državni tajnik Mike Pompeo imenovao je u petak Elliotta Abramsa izaslanikom koji će pomoći u "obnovi demokracije" u Venezueli, gdje su Sjedinjene Države priznale Juana Guaida "privremenim predsjednikom" umjesto Nicolasa Madura.
Taj bivši diplomat koji je bio u službi u vrijeme republikanskih predsjednika Ronalda Reagana i Georgea W. Busha, ocijenio je pred novinarima da je kriza u Venezueli "teška, zamršena i opasna".
Novi izaslanik će već u subotu doći u UN-ovo Vijeće sigurnosti gdje Pompeo kani "pozvati druge zemlje da podupru demokratsku tranziciju u Venezueli".
"Elliott će biti odgovoran za sve što je povezano s našim naporima za povratak demokracije u Venezueli", istaknuo je američki državni tajnik, rekavši da je to "izazov za čitav svijet".
Ocijenio je da je samoproglašenje predsjednika Narodne skupštine Juana Guaida privremenim venezuelskim predsjednikom "tek prvi korak na putu Venezuelaca ka slobodi".
Elliott Abrams je na početku Trumpova mandata trebao biti imenovan drugim čovjekom State Departmenta, ali je predsjednik uložio veto zbog kritika koje mu je diplomat uputio u izbornoj kampanji.
Pompeo je pohvalio "gorljivo zauzimanje za prava i slobode svih naroda" kojim se odlikuje novi izaslanik koji je sredinom 2000-ih bio u timu neokonzervativaca zaduženih za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući u vrijeme Georgea W. Busha. Radio je na promicanju "demokracije i ljudskih prava" u svijetu.
Zbog stanja u Venezueli hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a
Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se u subotu kako bi raspravljalo o krizi u Venezueli, nakon što su Sjedinjene Države zatražile održavanje izvanredne sjednice tog tijela UN-a u New Yorku.
Američki državni tajnik Mike Pompeo i venezuelanski ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza također bi trebali prisustvovati sjednici.
Pompeo je u petak najavio kako će pozvati ostale zemlje da podupru Juana Guaidoa, koji se u srijedu proglasio privremenim venezuelskim predsjednikom nakon što su Venezuelci masovno izišli na ulice tražeći ostavku predsjednika Nicolasa Madura.
Maduro je prekinuo diplomatske veze s Washingtonom i zatražio da američko diplomatsko osoblje do nedjelje napusti Venezuelu.
Sjedinjene Države, Europska unija te više od polovice latinoameričkih zemalja i Albanija poduprli su venezuelsku oporbu. Druge zemlje, uključujući Rusiju, Iran, Tursku, Kubu, Boliviju i Nikaragvu, poduprle su Madura.
Maduro je u svibnju osvojio po drugi put predsjednički mandat, na izborima koji su po općoj ocjeni bili nedemokratski, te je 10. siječnja prisegnuo na predsjedničku dužnost unatoč međunarodnim pritiscima da odstupi.
Vojska je do sada stajala iza Madura, iako neki manji pokušaji pobune u vojsci pokazuju da je i ona unutar sebe podijeljena.
Guaido, oporbeni čelnik i predsjednik parlamenta, opisao je situaciju u Venezueli kao "situaciju u kojoj je nužna hitna humanitarna pomoć" te je pozvao vojsku da omogući ulazak u zemlju humanitarnoj pomoći koju je zatražio od Ujedinjenih naroda.
Unatoč tome što posjeduje najveće rezerve nafte u svijetu, Venezuela je već godinama u ekonomskoj i političkoj krizi.
Stopa inflacije u Venezueli najviša je na svijetu, a više od 3 milijuna ljudi napustilo je zemlju zbog nestašice hrane i političkih nemira.