Plavi val nije preplavio Sjedinjene Američke Države. Crveni republikanci pokazali su se žilavima i otpornima. Da, izgubili su Zastupnički dom Kongresa, ali to se u pravilu događa stranci na vlasti na izborima na polovici predsjedničkog mandata. Ali, sačuvali su Senat, čak i malo povećali prednost i to im daje u ruke moćan politički alat da brane djelovanje svog predsjednika Donalda Trumpa.
Rezultati izbora su potpuno očekivani. Bilo je nekih manjih iznenađenja, primjerice demokrati su izgubili utrku za guvernera Floride, ali većina rezultata je u skladu s najavama. Netko bi rekao: gotovo dosadno. Predvidivo.
Tremendous success tonight. Thank you to all!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) November 7, 2018
Izbori 2018. godine tako potvrđuju da je SAD izuzetno snažno polariziran. Svaka od stranaka ima svoje jasno definirano biračko tijelo, prelazaka iz jednog u drugi tabor je malo, a neopredjeljeni birači imaju sve manji utjecaj. Čak i neke neopredjeljene savezne države počinju djelovati kao opredjeljene, primjerice Florida: svoju je kontroverznost pokazala 2000. godine kad je donijela pobjedu Georgeu W. Bushu sinu, uz Trumpa je bila 2016. godine, a i u utorak je izabrala republikanskog guvernera. Hispanoamerikanci glasaju za republikance jer su oštriji od demokrata prema Kubi, a bijelci strahuju od navodne “invazije” imigranata iz Srednje Amerike.
Alexandria Ocasio-Cortez
Jared Polis
Ayanna Pressley tijekom Noći vještica u Bostonu
Nije došlo do plavog vala, ali je nastupio, također očekivano, ženski val. Kandidatkinja je na ovim izborima bilo najviše u povijesti i u Kongresu će ih biti najviše u povijesti: četvrtina Zastupničkog doma je u rukama žena. Tu je Trump teško naštetio republikancima svojim ženomrzačkim istupima, a demokrati su širom otvorili vrata kandidatkinjama i američka će politika konačno dobiti važan pečat utjecaja žena. Neki od analitičara su tvrdili da je Barack Obama došao osam godina prerano, a Hillary Clinton svakako nije bila dobar odabir demokrata. Sada, nakon “ženskog vala”, izglednije je da 2020. SAD dobije predsjednicu.
US mid-terms update:
— BBC News (World) (@BBCWorld) November 7, 2018
• Democrats win control of House of Representatives
• Republicans retain control of Senate
• Record number of women appear set for Congresshttps://t.co/XwwtezMXDi #ElectionNight pic.twitter.com/xOekI1v1Ao
Sljedeće dvije godine bit će razdoblje još teže političke borbe. Demokrati su ojačani i u Zastupničkom će domu minirati svaki pokušaj Trumpove administracije da donese zakone kojima se oni protive. Obamacare, program zdravstvene zaštite, sigurno ostaje na snazi, demokrati će pokušati progurati jaču kontrolu naoružanja, ali to će naići na protivljenje u Senatu.
Morat će dobro procijeniti svoje mogućnosti kako ne bi završili u besplodnom prepucavanju s republikancima i Trumpom zbog čega bi ih birači mogli kazniti 2020. godine. Ključno će biti da pokažu da i s ovakvim ograničenjima mogu djelovati konstruktivno.
I da svojim zastupnicima otvore dodatni prostor za djelovanje kako bi sačuvali i ojačali tu svoju snažnu biračku mašineriju. Vjerojatno je da se neće upustiti u opoziv predsjednika jer bi takva operacija potrošila previše vremena i energije, a unaprijed je osuđena na propast: za opoziv je potrebna dvotrećinska većina u Senatu.
Ovakav bi ishod mogao navesti Trumpa na radikalne mjere poput još intenzivnijeg korištenja predsjedničkih ovlasti, pa i izlaska iz njihovih okvira. Što također ide na ruku demokratima.
Kad je riječ o američkoj izvršnoj vlasti prvo je pitanje koga će sve Trump ukloniti iz kabineta. Rekao je da će zadržati ministra obrane Jamesa Mattisa. Jer, njegovo bi micanje izazvalo burno protivljenje u Kongresu. No, teško da će demokrati plakati za ministrom pravosuđa Jeffom Sessionsom.
Donald Trump i James Mattis
Donald Trump i Jeff Sessions
Na planu vanjske politike neće biti većih promjena. Demokrati su poznati kao protivnici sporazuma o slobodnoj trgovini i nisu neskloni trgovinskom pritisku na Kinu niti sadašnjoj politici ograničavanja Pekinga na regionalnoj i globalnoj razini. Trumpu bi mogli zagorčati život odgađajući ratifikaciju novog sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (USMCA).
Politika prema Rusiji će ostati tvrda i nije isključeno da se SAD stvarno povuče iz nuklearnog sporazuma INF (o projektilima kratkog i srednjeg dometa). Demokrati će nastojati da se obnovi sporazum o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja START. Mattis, ako ostane, brinut će za NATO i transatlantske veze.
Kad se malo bolje pogleda, preko bare ništa novo. Izbori 2018. ostaju povijesni, ali su u konačnici ipak ostali samo ono što su izbori polovici predsjedničkog mandata: opomena administraciji i priprema za predsjedničke izbore. Jer, prava bitka slijedi tek za dvije godine.