ZAGREB - Tisuće gnjevnih Grka danas su opet izašle na ulice Atene , četvrti put ove godine, vjerujući da će konačno slomiti vladu u nastojanju da provede oštre mjere štednje, osobito rezanje plaća i mirovna te povećanje poreza. Među mjerama koje ih posebno smetaju je i kasniji odlazak u mirovinu, sa 63 godine umjesto 60.
- Kada će građevinski radnik moći u mirovinu? Sa 80 godina! Kako će na leđima nositi vreću cementa s toliko godina - zapitao se član Komunističke partije Haralambos Haralambous. U usporedbi sa štrajkom od prije tri tjedna, kada je stradalo troje ljudi, današnji je bio manje nasilan, ali je očito da se Grci i dalje ne mire s nužnoću promjena.
Pritisak na druge članice
Istodobno, europski ministri financija spremaju se za još jedan hitan sastanak, na kojem bi glavna tema trebla biti promjena europskog ustava. Pred njima bi se sutra trebao naći novi problem: pritisak Njemačke da se izmijeni Lisabonski ugovor i Bruxellesu da veća moć da koordinira nacionalne proračune.
Nastojeći sačuvati stabilnost eura i unijeti novu praksu u funkcioniranju eurozone, njemačka kancelarka Angela Merkel proteklih je dana podigla mnogo prašine, kako među ulagačima na tržištu tako i među europskim poličarima. Zabranom financijskih transakcija koje imaju špekulativan karakter (tzv. naked short selling) najprije je odlučila uvesti čvršću regulaciju financijskih manipulacija.
- Ako se ne obačunamo s ovom opasnošću, posljedice za Europu bit će nesagledive... Ako padne euro, past će i Europa - gotovo apokaliptično upozorila je Merkel ovih dana. Istodbno, u izjavi za Financial Times, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble pozvao je na izmjenu europskog ustava.
- Uvjeren sam da su tržišta izvan kontrole. Stoga trebamo zaista učinkovitu regulaciju, u smislu stvaranja tržišnih mehanizama koji će funkcionirati na pravi način - rekao je. Nacrt promjene europskog ustava, koji je objavio njemački poslovni list Handelsblatt, izradili su upravo Merkel i njeni ministri financija i ekonomije, a uključuje brojne promjene koje se odnose na zajedičku valutu.
Pritisak na druge članice
Prije svega, Nijemci žele vidjeti pojačan nadzor prijedloga proračuna svake zemlje članice eurozone, zatim uvođenje oštrih sankcija za zemlje koje krše pravila o visini javnog duga, oduzimanje prava glasa u Vijeću Europe te uvođenje procedure za bankrot onih zemalja koje postanu nesolventne.
No, svojim najavama njemački su političari ujedno otvorili nove napukline u odnosima čelnika EU jer taj jednostrani potez Njemačke nije naišao na veliko razumijevanje drugih, osobito ne u Britaniji, koja ima najaču financijsku industriju. Novi britanski premijer David Cameron odlučno se protivi otvaranju Lisabonskog ugovora i davanja veće moći Europskoj komisiji.
Vrijednost europske zajedničke valute pala je na najnižu razinu u četiri godine. Mnogi analitičari upozoravaju da je Njemačka svojim potezom unijela više nesigurnosti nego što je uvjerila tržišta da će nova regulacija dati rezultate.