PORUKA ŽIDOVIMA

Benedikt XVI u rimskoj sinagogi posredno branio Pija XII

Unatoč spekulacijama o otkazivanju, papa je posjetio duhovni dom najstarije židovske zajednice u svijetu izvan Izraela. Rekao je da je Crkva u tišini činila mnogo za Židove

RIM - Srdačnost je prevladala nad napetošću u nedjelju popodne, kada je papa Benedikt XVI posjetio je Židovsku zajednicu praćen katoličkim patrijarhom jeruzalemskim Fouadom Twalom, kardinalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom i drugim dostojnicima Katoličke crkve.

Pred Oktavijinim portikom, na ulasku u Ghetto, dočekao ga je predsjednik rimske Židovske općine Riccardom Pacifici te rimski rabin Riccardo Di Segni. Papa je položio cvijeće pred spomen pločom izvan Velike sinagoge, gdje su spomenuta 1022 Židova iz Rima deportirana u Auschwitz gdje su u golemoj većini ubijeni, te pred spomenom na žrtve palestinskoga antiizraelskog atentata 1982 u kojemu je ubijen 2-godišnji dječak Stefano Gaj Tachè, po kojemu se zove širina za Sinagogom. Tu je Papu dočekao i izraelski vicepremijer Silvan Shalom, te bivši rimski rabin Elio Toaff (94). U Sinagogi je bila i talijanska doživotna senatorica nobelovka Rita Levi-Montalcini (100). Papa je ustao na noge kad su pozdravljeni preživjele žrtve.

Pacifici je zaplakao kad je u pozdravu spomenuo da su njegov otac i on preživjeli holokaust jer su spašeni u samostanu svete Marte u Firenzi, te da su mnogi drugi Židovi našli spas u katoličkim ustanovama i obiteljima, bez ikakve naknade. „Utoliko je snažnije uzmanjkao glas Pija XII, makar i ne bi zaustavio vlakove smrti“, rekao je Pacifici.

On je zahtijevao energičniji prosvjed protiv država u kojima se ne smiju slobodno dizati sinagoge ni crkve; oštru osudu antisemitizma i svake ksenofobije; solidarizaciju s onima u islamu koji ga vide kao solidarnost i osudu islamskog fundamentalizma.

Rabin Di Segni podsjetio je u pozdravu da je Drugi vatikanski koncil omogućio sadašnje odnose dijaloga uz ravnopravno dostojanstvo između židovstva i katolištva te upozorio da bi dokidanje koncilskih dostignuća onemogućilo dijalog.

Došao sam među vas pokazati poštovanje i ljubav koju prema vama gaje biskup i i rimska crkva i sva Katolička crkva u svijetu. Na Koncil se treba pozivati stalno, on je započeo neopoziv put dijaloga i bratstva“, rekao je Benedikt XVI, pozivajući se na čine i dokumente Ivana Pavla II, te i na akcije u vlastitom episkopatu. Crkva je tražila i traži oproštaj za sve što je učinivši i ili propustivši pridonijelo antisemitizmu i teškim ranama koje je on nanio. Šoa je vrhunac puta mržnje koji je čovjek učinio stavivši sebe na mjesto Boga, rekao je papa, opetujući svoju ocjenu iz Auschwitza da je III Reich, nastojeći uništiti Židove, htio uništiti Boga Abrahamova, koji je i kršćanski Bog.

Za holokausta mnogi su ostali ravnodušni, ali mnogi su raskrilili ruke u pomoć, kaže Benedikt XVI, spomenuvši da je i Apostolska Stolica tada učinila mnogo, u tišini i diskreciji. Papa je tako naglasio aktivnost Pija XII, ne izustivši mu ime.

Papa je govor završio čitajući na hebrejskome CXVII psalam: „Aleluja! Hvalite Adonaja, svi puci, slavbite ga, svi narodi! Silna je prema nama ljubav njegova, i vjernost Jahvina ostaje dovijeka!“. Program je dovršen židovskim himnom „Čekamo Mesiju“. Ni jedno ni drugo nije bilo bez poruke.

Benedikt XVI: Drugi papa koji je stupio u sinagogu

RIM - Židovi su najstarija postojeća vjerska (a po nekima i etnička) zajednica u Rimu, jer su tu neprekidno nazočni barem 22 stoljeća, dakle otprije nastanka kršćanstva i davno prije konstituiranja Talijana u naciju. Jedino su oni sačuvali neke kulturne (npr. kulinarske) tradicije iz razdoblja prije 1527, kada su landsknehti rimsko-njemačkog cara i španjolskog kralja Karla V Habsburškoga temeljito opljačkali i opustošili Rim.

Papin posjet se zbio u trenu pogoršanih odnosa između židovstva i Katoličke crkve. Židovske zajednice zamjeraju povratak latinske liturgije Pavla VI s molitvom za obraćenje Židova na kršćanstvo, povratak lefebvreovaca koji se nisu odrekli nijekanja holokausta, te u jeku priprema za beatifikaciju pape Pija XII, za koga većina židovstva smatra da nije učinio sve što je mogao i morao protiv holokausta. S druge strane Katolička crkva trpi već 15 godina što Izrael ne provodi sporazum nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između Izraela i Svete Stolice.

Nisu uzmanjkale polemike uoči ovog posjeta, a podijelio se i sam talijanski rabinat, pa je predsjednik talijanske Rabinske skupštine Giuseppe Laras odbio doći u nedjelju u rimsku Veliku sinagogu.

Benedikt XVI je drugi papa koji je stupio u neku sinagogu. Višemilenijski led razbio je Ivan Pavao II, posjetivši rimsku Sinagogu 1986 i pozdravivši Židove kao „stariju braću“. Benedikt XVI je posjetio Sinagogu u Kölnu 2005, a jednu od sinagoga u New Yorku uoči Pashe 2008.

'Treba gledati naprijed'

RIM - „Ne može se mijenjati povijest, kazaljke se ne mogu vraćati, ali treba gledati naprijed“, ocijenili su uoči posjeta i Di Segni i Pacifici.

Više je elemenata koji povezuju od onih koji dijele, ocijenio je Papa u katehezi uz Angelus u nedjelju.

U prvi mah se nagađalo da će posjet biti otkazan pošto je papa Benedikt XVI u prosincu potpisao dekret o priznanju općih i teologalnih kreposti na junačkoj razini i za Pija XII, papu od 1939 do 1958, što otvara put njegovoj beatifikaciji. Dekret je bio spreman za potpis godinu ranije, ali je Benedikt XVI htio mišljenje posebnog povjerenstva povjesničara, s obzirom na primjedbe da Pio XII nije učinio dovoljno za Židove izložene holokaustu. Židovske zajednice u Izraelu i svijetu predbacuju Piju XII da „nije reagirao ni usmenim ni pismenim javnim prosvjedima“ čak ni „pošto su izvijesti o pokoljima židovâ prispjele u Vatikan“ te da se nije „1942 pridružio prosvjedima Saveznikâ zbog ubojstava židovâ“, te da nije intervenirao kada su Židovi iz Rima deportirani u Auschwitz.

Talijanska Rabinska skupština, kojoj predsjeda Giuseppe Laras, bivši milanski rabin, zahtijevala je objašnjenje, pa je nedugo zatim Ured za novinstvo Svete Stolice precizirao da Pio XII neće biti beatificiran zajedno s Ivanom Pavlom II, te da se dekret o „junačkoj razini kršćanskih kreposti“ odnosi samo na odnos Pija XII spram Boga i vjere, a „ne na vrednovanje povijesnog učinka svih operativnih odluka“ tog pape. Nadalje, da dekret Benedikta XVI „ne kani dakle, pa ni u najmanjoj mjeri, ograničiti diskusiju o konkretnim odabirima Pija XII u situaciji u kojoj se našao, ali Crkva sa svoje strane tvrdi da se Pio XII za njih opredijelio s isključivom nakanom da na najbolji način ispuni službu s dramatičnom i dubokom papinskom odgovornošću“. Židovska zajednica u Rimu je na to obznanila da će rado ugostiti Benedikta XVI u rimskoj Sinagogi 17 siječnja, ali da to ne znači da podržava pozitivne ocjene o Piju XII. Rabin Laras je pak ocijenio da objašnjenje Ureda za novinstvo nije objasnilo ništa i da on neće doći u Sinagogu u nedjelju.

Uz rabina Di Segnija svrstali su se mnogi viđeniji prvaci židovske zajednice: njegov prethodnik Elio Toaff, koji je ugostio Ivana Pavla II, dopisnica Jerusalem Posta i dosad jedina predsjednica Židovskih zajednica Tullia Zevi, te predsjednik rimske Židovske općine Riccardo Pacifici „Samo se dijalogizirajući prevlađujući nesporazume može naći zajednički put naših dviju religija; vrata dijaloga mora vazda biti otvorena“, rezimirao je Toaff.

Činjenica je da je Papa Nijemac i da desetljećima talijanski Židovi nisu htjeli ni kupiti ni čuti ništa njemačko, podsjetio je Pacifici u nedjelju uoči posjeta, ali „danas je Njemačka zemlja koja se najviše zauzima protiv bilo kakve diskriminacije i prva je usvojila 27 siječnja, Jom ha-Šoa, kao Dan kajanja“.

Izdvajamo