Američki i ruski predsjednik Joe Biden i Vladimir Putin započeli su razgovore u srijedu u ženevskoj Vili Grange na čijem su ulazu stali pred novinare zajedno sa švicarskim predsjednikom Guyom Parmelinom koji im je poželio plodonosne razgovore u interesu njihove dvije zemlje i svijeta.
"Želim vam plodonosni dijalog u interesu vaših dviju zemalja i svijeta", rekao je Parmelin ispred vile, dok su mu s lijeve i desne strane stajali Biden i Putin. Naglasio je da je za Švicarsku "čast i zadovoljstvo" ugostiti samit u Ženevi, "gradu mira". Švicarska je snažno lobirala da ugosti samit Biden-Putin, a Ženeva ima dugu povijest raznih sastanaka na vrhu.
Nakon kratke izjave švicarskog predsjednika, Biden i Putin rukovali su se i ušli u vilu na samit na kojem se očekuje da će dvojica predsjednika predstaviti svoje "crvene linije" ali i dotaknuti se zajedničkih interesa.
Novinska agencija TASS citirajući glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova objavila je kako je nakon nešto više od sat i pol vremena završena prva runda razgovora dvojice predsjednika. Čelnici će napraviti kratki predah prije nego što se ponovno sastanu u širem sastavu, prenijela je novinska agencija RIA. Uz Bidena i Putina, u prvoj rundi razgovora sudjelovali su i ministri vanjskih poslova dviju država, Sergej Lavrov i Antony Blinken.
Nekoliko minuta nakon 17 sati okončan je i drugi dio razgovora između američke i ruske delegacije u Ženevi.
Dobra je strana susreta Joea Bidena i Vladimira Putina u Ženevi u srijedu što su očekivanja bila vrlo niska s obje strane. Ako išta dogovore, bit će dobro.
Ali, važna je činjenica da Putin nije zakasnio. Što je radio gotovo svima dosad, pa i Papi, Angeli Merkel. Neka čekaju, bilo je tada. Sada je - ne smijem zakasniti.
BBC-jeva dopisnica iz Moskve na Twitteru je napisala kako je Putin u Ženevu stigao na vrijeme. - Obično Putin voli da ga čekaju. Pa i Papa - napisala je.
Eurasia Group, poznata i utjecajna konzultantska kuća, ponudila je svoju sliku tema koje će obilježiti susret.
Strateški problem u odnosima Moskve i Washingtona percepcija je vlastite moći i slika države u trenutnom stanju globalnih odnosa. SAD smatra da je supersila s kojom se može mjeriti samo Narodna Republika Kina, a Rusiju vidi kao sjenu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Rusija silno želi tretman velike sile, ali ima samo jednu karakteristiku za taj položaj, nuklearni arsenal. Unatoč tome Moskva odbija prihvatiti tezu, kaže Alex Brideau, vodeći stručnjak za Rusiju u Eurasia Group, da je druga violina. Tako nešto je Putinu apsolutno neprihvatljivo.
“Dakle, dok SAD smatraju Moskvu prijetnjom - zbog miješanja u izbore, napada na europske zemlje, potpore diktatorima širom svijeta - Moskva na SAD gleda kao na arogantnog kolosa koji zadire u rusku sferu utjecaja, vodi beskrajne destabilizirajuće ratove na Bliskom istoku i docira svijetu o demokraciji s teško slomljenog vlastitog pijedestala”, navodi Eurasia Group. I zaključuje da je zbog toga teško očekivati stratešku promjenu u odnosima. Ponavljam, Putin nije zakasnio. I to je važan signal.
Brideau precizno definira: “Nema lakih rješenja. Biden će gotovo sigurno na stol staviti nedavne kibernetičke napade na Colonial naftovod i prerađivača mesa JBS. SAD tvrdi da su ih izvele kriminalne skupine iz Rusije i krive Kremlj da nije učinio dovoljno da ih zaustavi. Biden također želi poslati snažnu poruku Putinu o ruskom miješanju u američke izbore i vjerojatno će potaknuti tretman zatvorenog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. Putin će to naravno zanemariti kao američko miješanje u ruske unutarnje stvari. Kremaljski car će imati svoje zahtjeve, posebno u vezi sa sedmogodišnjim sukobom između ukrajinskih vladinih snaga i separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini, a koji je već odnio više od 14.000 života. Putin, koji negira rusku umiješanost, želi da Biden izvrši pritisak na ukrajinsku vladu da izravno pregovara sa separatistima kako bi s njima započelo političko pomirenje. Biden, međutim, podržava ukrajinsko stajalište da Rusija mora pregovarati s Kijevom i učiniti sigurnosne ustupke prije političke nagodbe.”
To su točke spora, a sljedeće su točke mogućeg dogovora, kako to vidi Brideau: “Nema ih puno, ali ima nekoliko važnih. Obojica čelnika žele napredak u kontroli nuklearnog naoružanja. Na početku Bidenovog mandata obnovili su novi ugovor START na pet godina, spasivši od gašenja posljednji veliki američko-ruski sporazum o kontroli naoružanja. Žele oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma, gdje se čini da pregovori Rusije i SAD-a idu vrlo dobro. Na kraju, mogli bi razgovarati o korištenju Arktika, gdje im je unatoč nekim graničnim sporovima interes izbjeći eskalaciju, a jedan i drugi žele ograničiti kineski utjecaj u regiji.”
Glavni stručnjak za Rusiju u utjecajnoj kući Eurasia Group donosi sljedeći zaključak: “Ovaj summit neće donijeti nikakav proboj jer tomu nije ni namijenjen. U najboljem slučaju, otvorit će put prema odnosu koji će više sličiti onom između poslovnih partnera u širem okviru trenutno loših odnosa dviju zemalja.”
Joe Biden je tražio stabilne i predvidljive odnose s Rusijom. Brideau navodi da jesu takvi, ali stabilno i predvidljivo loši. I zato će svako poboljšanje biti pobjeda za obje strane.
