TEŠKA ODLUKA

BISTE LI VI UBILI HITLERA I SPRIJEČILI 2. SVJ. RAT? Veliko istraživanje otkrilo kako ljudi pristupaju moralnim dilemama

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 05.04.2015. u 09:48

Pronašli ste vremenski stroj i otputovali ste u 1920. godinu. Odlazite u hotel i uzimate sobu pored one u kojoj je odsjeo mladi austrijski umjetnik i veteran Prvog svjetskog rata. Ime mu je Adolf Hitler, a sobu je ostavio otključanu tako da je u nju lako ući i prvom prilikom zadaviti njezina stanara. Nakon toga, Drugog svjetskog rata ne bi bilo, životi milijuna bili bi spašeni.

No, Hitler u tom trenutku još nije učinio nikakvo zlo epohalnih razmjera. Bi li preventivno ubojstvo, s ciljem zaustavljanja Drugog svjetskog rata bilo prihvatljivo?

Moralna je to dilema koju istraživači nerijetko koriste u analizi ljudi i načina na koji donose teške odluke, piše NPR. Nedavno je tako jedna skupina istraživača ponovno prošla kroz odgovore koje je za niz ranijih istraživanja dalo više od 6.000 ispitanika. Ovoga su se puta usredotočili na usporedbu odgovora prema spolu. Zaključili su da oba spola prilikom donošenja teških odluka vode računa o posljedicama kao što je gubitak života, no ispalo je da su žene sklonije kolebanju oko konačne odluke te da bi, u konkretnom slučaju, vjerojatnije nego u 'muškom' scenariju, ostavile mladog Hitlera na životu.

'Čini se da su žene u ovakvim dilemama sklonije negativnim emotivnim reakcijama spram potrebe da se nekome konkretnom nanese zlo, dok su muškarci manje skloni izražavanju tako snažnih emotivnih reakcija', kaže voditeljica spomenutog istraživačkog tima Rebecca Friesdorf, inače doktorandica socijalne psihologije na sveučilištu Wilfrid Laurier u kanadskom Ontariju. Njezin je rad u petak objavljen u stručnom časopisu Personality and Social Psychology Bulletin.

Svako je pitanje u studiji imalo dva scenarija, svaki s ponešto drugačijim posljedicama. Upravo su posljedice nekim ljudima motivacijski faktor na temelju kojega donose odluku. Drugi su pak skloni dobro promisliti o činu ubojstva Hitlera jer ubojstvo kao takvo smatraju nečim što ide protiv svih moralnih normi. Filozofi bi prvu skupinu nazvali utilitaristima, a drugu deontolozima. Za deontologe je veća vjerojatnost da bi Hitlera ostavili živog.

U jednoj hipotetskoj dilemi umjesto Hitlera naveden je otmičar djevojčice koji je drži tjedan dana i za njezino puštanje traži otkupninu. U tom slučaju ni utilitaristi ni deontolozi ne bi ubili otmičara. Ubojstvo je protivno moralnim normama i osoba koju motiviraju društvena pravila otmičara bi poštedjela. S druge strane, utilitarist koji bi u ovom ubojstvu tražio neku svrhu ne bi je našao jer bi gubitci bili veći od dobitka pa bi otmičara i on poštedio.

Svaka je dilema, naravno, drugačija, pa su i istraživači koristili deset različitih hipotetskih slučajeva. Jedan je bio dilema ubiti ili ne bebu koja bi svojim plačem mogla otkriti skupinu ljudi koja se skriva od vojnika koji ih žele ubiti. Drugi je bio poslati ili ne djevojčicu da prodaje vlastito tijelo kako bi njezina siromašna obitelj preživjela jer doslovce više nema što za jesti.

Generalno gledajući, muškarci su davali odgovore koji bi ih u nešto većoj mjeri od žena svrstavali u skupinu utilitarista, odnosno osoba koje bi kratkoročno bile spremne nekim, uvjetno rečeno manjim zlom, postići veće dobro. Žene su većinom davale odgovore koje ih smještaju među deontologe, odnosno osobe kojima cilj ne može opravdati sredstvo.

Izdvajamo