SKUP

Bledski strateški forum: Europa treba snažnije poduprijeti zemlje zapadnog Balkana

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 11.09.2018. u 20:27

Dužnosnici zapadnog Balkana složili su se na panelu na Bledskom strateškom forumu da Europska unija treba davati više inicijativa tim državama, te kako je povijesni sporazum između Atene i Skoplja dao novi elan tim zemljama na putu prema euroatlantskim integracijama.

Rasprava pod nazivom "Zapadni Balkan: izgubljene godine ili nova nada?" održao se drugog, posljednjeg dana Bledskog strateškog foruma koji je okupio više od tisuću gostiju iz šezdeset država.

"Vjerujemo da se 2018. dogodio značajan napredak u regiji. Ne smijemo ga uveličavati, ali ni podcijenjivati", istaknuo je crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Sporazum o imenu Makedonije koji su postigli Atena i Skoplje i time toj državi otvorili dosad blokirani put prema Europskoj uniji i NATO savezu je "povijesni" događaj, rekao je Crnogorac.

"Dvije vlade su pokazale političku hrabrost i viziju rješavanjem jednog dugotrajnog pitanja koje je bilo teret svima u regiji, ne samo njima".

Darmanović je naglasio kako svaka država koja se priključi euroatlantskim integracijama jača blagostanje i sigurnost zapadnog Balkana, no upozorio je EU da treba snažnije ohrabrivati te zemlje da rade na svom putu prema članstvu.

"Na zapadnom Balkanu nema države gdje su euroskeptične stranke u većini. Moramo iskoristiti trenutak", zaključio je šef crnogorske diplomacije i dodao kako misli da Crna Gora može ući u EU puno prije 2025., godine koju je odredio Bruxelles.

Njegov sunarodnjak Momčilo Radulović, predsjednik crnogorskog Europskog pokreta, poručio je kako treba biti više akcije, a manje govora. Osvrnuo se na posjete europskih dužnosnika koji se većinom događaju u proljeće i na ljeto, pa je otkrio da on to naziva "integracijskim turizmom" i pozvao ih da dođu preko zime.

Optužio je europske vlasti da su nekad licemjerne, poput činjenice da neke balkanske države još nisu spremne za otvaranje pregovora s Bruxellesom, no da je 95 posto njihovih banaka u rukama Europe. Ukazao je i da mnogi slučajevi korupcije na Balkanu na višim razinama zapravo dovode do europskih državljana, te je osudio EU što nije otvorila pregovore Makedoniji nakon što je postigla dogovor s Grčkom, što može stvoriti skepsu kod birača.

Grčki zamjenik ministra vanjskih poslova Terence Spences Nikolaos Quick kazao je kako je i Grčka veliki pobornik euroatlantskog puta zapadnog Balkana i da će kao najstarija članica EU i NATO-a na tom području čvrsto stajati uz druge države.

Quick je rekao kako je dogovor Atene i Skoplja potvrdio da "kad ima volje ima i načina", da je to dobar primjer država koje su uspjele riješiti teška pitanja, te da će se sporazum sigurno ratificirati u Grčkoj ako prođe na referendumu i dobije dvije trećine u makedonskom parlamentu.

Zamjenik makedonskog ministra vanjskih poslova Andrej Žernovski podsjetio je da je Skoplje ove godine potpisalo i iznimno važan Sporazum o prijateljstvu s Bugarskom. 

"Pet mjeseci kasnije trgovinska razmjena između dvije zemlje narasla je 12 posto, a turistička 10 posto", ilustrirao je Žernovski što to znači.

Osim toga, Bugarska i Grčka su na summitu EU-a tražili da Makedonija što prije uđe u taj savez, što je prije godinu dana bilo nezamislivo.

Potpredsjednik i bivši ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxhaj složio se kako je dogovor Makedonije i Grčke dao novi poticaj regiji, jer u protivnom, "ako jedna države ne uspije, to se događa svima".

Osvrnuo se i na nedavni govor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Kosovu u kojem je veličao Slobodana Miloševića, zbog čega "se pitao živi li u 1988., kad je Milošević došao na vlast, 1998. kad je napao Kosovo ili 2018.".

Zbog toga je "Vučić zadnji čovjek u Srbiji kojem bi vjerovali", naglasio je i zaključio kako će pregovori sa Srbijom biti puno kompleksniji nego što itko misli te da je jedino što Kosovu nedostaje da "dovrši izgradnju države" članstvo u Ujedinjenim narodima.

Izdvajamo