SOFIJA - Dolazi li do novog energetskog problema za Rusiju te hoće li zbog toga “naša” Družba Adria ponovno postati aktualna? Naime, živopisni bugarski premijer Bojko Borisov, prilično antiruski raspoložen, podigao je ovih dana priličnu buru u Kremlju kada je, nakon sastanka s veleposlanicima zemalja EU u Sofiji, rekao da će Bugarska odustati od 280 kilometara dugog transbalkanskog naftovoda Burgas - Aleksandropulos, koji povezuje Crno i Egejsko more te mimoilazi preopterećene turske prolaze Bospor i Dardanele. Sporazum su 2007. godine potpisali predstavnici Grčke, Bugarske i Rusije.
Bivši tjelohranitelj
Rusi su taj strateški naftovod već ukalkulirali u svoje projekte pa ih je bugarski premijer Borisov, inače bivši tjelohranitelj dugovječnog komunističkog diktatora Todora Živkova, a potom i kralja povratnika Simeona II Sakskoburggotskog, u čijoj je vladi bio i vrlo uspješni borac protiv korupcije i mafije kao državni tajnik ministarstva unutarnjih poslova te populistički gradonačelnik Sofije, blago rečeno neugodno iznenadio. Borisov je rekao da je projekt “štetan i nekoristan” za Bugarsku. A da stvar bude još neugodnija za Ruse, Borisov je otkazao i dogovor o gradnji nuklearne elektrane Belane zajedno s Rusijom. Bugarska ima već jednu, NE Kozloduj, koju je sagradio SSSR.
Očekivali probleme
Ruski ministar energetike Sergej Šmatko rekao je da je “očekivao probleme s Borisovljevom administracijom”. Nakon te izjave iz Kremlja su u Sofiju doprle i druge, žestoke, ne baš diplomatske i užarene poruke, koje su rezultirale time da se Borisov donekle korigirao rekavši da Bugarska nije odustala od naftovoda, već da odluka još nije donesena jer su potrebna dodatna ekološka jamstva. No, svima je jasno da iza “brige za utjecaj na okoliš i ljepotu prirode” uvijek stoje politički razlozi. Rusi ne vjeruju previše kontroverznom Borisovu koji je još u kampanji govorio da bi Bugarska trebala smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti jer 100 posto tih energenata još od vremena Varšavskog pakta Bugarska uvozi iz Rusije.
Južni tok ipak ostaje
Kada je Bojko Borisov u ljeto 2009. godine došao na vlast, čak je i gradnja megaprojekta Južni tok, plinovoda koji preko Crnog mora, obilazeći Ukrajinu, dovodi ruski plin do zapadne Europe, bila dovedena u pitanje.
Jedno vrijeme su Rusi prijetili da će plinovod, umjesto u Bugarskoj, započinjati u rumunjskoj luci Constanza. No, Borisov je na kraju ipak pristao, kada su mu, pišu neke bugarske novine, za to dali odobrenje iz Washingtona. Ipak, odmah je nakon toga obznanio da će i “zapadnjački”, no upitni, plinovod Nabucco započinjati svoj europski put u Bugarskoj.
Bugarska odluka vaća Družbu Adriu opet u fokus
U ruskim naftnim i političkim kuloarima već se onako stidljivo spominje da bi zamrli projekt Družba Adria, dakle transporta nafte do Omišlja na otoku Krku Janafom, mogao biti reanimiran prvenstveno zbog problema s Bugarima. Naime, kada je potpisan sporazum Burgas -Aleksandropulos (grčki predsjednik Karolos Papoulisa, bugarski Georgi Parvanov i rusku Vladimir Putin) ruska strana ga je smatrala alternativom za Družbu Adriju te su i ruski pritisci na Hrvatsku bili umanjeni. No, Družba Adria bila je, navodno “vezana trgovina” za hrvatsko sudjelovanje u Južnom toku, ali sada ako Borisov otkaže transbalkanski naftovod, nagađa se da će već na subotnjem sastanku Putina i Jadranke Kosor to biti tema razgovora. Rusi svakako neće dopustiti da im oba strateški važna naftovodna pravca u južnoj Europi propadnu.