WASHINGTON - Članovi američkog kongresa, republikanci i demokrati u kongresnom Odboru za pravosuđe, pokazali su nesvakidašnje zajedništvo prilikom jučerašnjeg ispitivanja direktora FBI-a Jamesa Comeyja, kojeg su ozbiljno izrešetali svojim pitanjima o privatnosti, namjernim rupama u sigurnosnim sustavima, pa čak i izrazito tehničkim detaljima iPhonea 5c.
Kako piše britanski The Guardian, kada bi se Comey inače pojavio pred kongresnim Odborom bio bi zasut pohvalama i komplimentima, no ovog utorka svi su mu postavljali teška pitanja i ukazivali na zjapeće greške u njegovim argumentima.
Glavna tema bio je FBI-ev zahtjev da Apple izradi alat kojim bi agencija mogla provaliti u iPhone masovnog ubojice iz San Bernardina, no ton ispitivanja od samog je početka bio neugodan po Comeyja.
Kongresnici su ga napali zbog toga što je FBI čekao 50 dana od zločina prije nego što je zatražio od Applea ulaz u napačev telefon.
Potom su ga napali zbog toga što, dok kongres raspravlja o važnosti privatnosti i zaštiti osobnih podataka, je FBI zatražio nalog od saveznog suca, kako bi isprovocirao presedan s težinom zakona.
Članovi Odbora izvukli su i e-mail koje je poslao ‘iskusni odvjetnik iz obavješajne zajednice’, a koje je objavio Washington Post u rujnu 2015. godine. U e-mailu je stajalo kako ‘je zakonodavstvo danas suprotstavljeno obaveznim ‘backdoorovima’ (namjernim rupama u sigurnosti kojima bi se služili državni istražitelji i obavještajci), no ta bi se atmosfera moglo promijeniti ako dođe do terorističkog napada ili zločina u kojem bi mogli pokazati da je enkripcija omela provođenje zakona.’
- Jako sam zabrinut zbog ovog ciničnog stava, rekao je republikanski zastupnik John Conyers.
- Bio bih duboko razočaran ako bi se pokazalo da vlada iskorištava nacionalnu tragediju kako bi progurala promjenu zakona, kazao je.
Ton ispitivanja samo se pogoršao nakon tih izjava. Demokratski zastupnik Jerrold Nadler pitao je Comeyja bi li uvođenje obaveznih ‘backdoorova’ spriječio zločince da koriste enkripciju, na što je Comey morao odgovoriti ‘ne’.
Demokratska zastupnica Zoe Lofgren istaknula je da, jednom kada postoje rupe u zaštiti podataka, više nije pitanje hoće li biti zloupotrebljene, već kada će biti zloupotrebljene. Pitala je i bi li Kina ili neka druga džava mogla iskoristiti rupe koje je SAD naložila da se moraju postaviti na mobitele.
Comey je također bio prisiljen priznati da će teroristi jednostavno koristiti mobitele nekog drugog proizvođača ako prisile Apple na suradnju, te da postoje tvrtke diljem svijeta koje nude slične proizvode.
Pristati na manje zlo i zaštititi živote
Nakon Pearl Harbora u SAD-u su u logore poslali sve Japance. Nedavno istraživanje, koje je objavio The Guardian, potvrđuje da su muslimani sve izoliraniji u Europi te da javnost na njih gleda sa sve većim nepovjerenjem. I jedno i drugo je duboko pogrešno. Svi Japanci, sasvim sigurno, nisu predstavljali prijetnju SAD-u, a i velika većina muslimana želi miran suživot u Europi i SAD-u.
Terorist koji se raznese na željezničkoj postaji je pojedinac, zbog njega se ne smije stigmatizirati bilo koja skupina. Ali, zbog današnjeg svijeta koji je ozbiljno izložen terorizmu nužan je nadzor nad kreatorima zlodjela i treba doći do informacija o njima kako bi se pravodobno moglo zaustaviti indoktriniranog pojedinca.
Prije nekoliko je dana slučajno otkriven, dok se snimao dokumentarni film, imam u Danskoj koji je propovijedao da preljubnice treba kamenovati. Njemu slični nisu daleko od toga da novače mlade i izgubljene da daju svoj život “za četrdeset djevica u raju”. Budući da se ti kreatori sjajno služe svim modernim sredstvima komunikacije, treba prihvatiti manje zlo, kontrolu komunikacija, kako bi se došlo do informacija koje će spriječiti najveće kršenje ljudskih prava - ubijanje nevinih. (Željko Trkanjec)
Dugoročna i teška šteta po demokraciju
Pokušaj FBI-a da natjera Apple na izradu alata kojim bi mogao doći do svih korisničkih podataka na zaključanom pametnom telefonu predstavlja opasni pravni i tehnološki presedan čije su implikacije mnogo ozbiljnije od jednog izoliranog kaznenog slučaja. U idealnom svijetu pristup osobnim podacima korisnika imali bi samo pošteni djelatnici sigurnosnih sustava zemalja u kojima se poštuju ljudska prava. No, mi ne živimo u takvom svijetu.
Čak i kada bismo povjerovali da SAD ne špijunira svoje građane bez razloga, još uvijek ostaje činjenica da u svijetu postoje brojni represivni režimi koji bi tragali za bilo kakvim inkriminirajućim sadržajima kako bi diskreditirali ili kriminalizirali političke protivnike i disidente. Jednom kada postoji “backdoor” - tajni ulaz koji omogućava pristup podacima - on postaje lako dostupan svim hakerima, neovisnim i državnim.
Da, možda će pomoći osuditi jednog ubojicu, ali će isto tako pomoći pronaći anonimni izvor koji je, recimo, novinaru otkrio prisluškivanje oporbenjaka (Watergate), masovno špijuniranje građana (Snowden) ili zataškavanje civilnih žrtava u Afganistanu (Manning). Dugoročna šteta po demokraciju i transparentnost bila bi jednostavno nemjerljiva. (Ivan Fischer)