Disidenti iz Kine u svađi zbog Nobelove nagrade

PEKING - Kada je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir Liu Xiaobo u prosincu 2008. pokrenuo akciju potpisivanja “Povelje 08”, kojom su se zahtijevala veća ljudska prava i slobode, u intelektualnim je krugovima u Kini nastalo uzbuđenje, nada da bi se nešto uistinu moglo dogoditi, piše tadašnji dopisnik talijanske La Repubblice Federico Rampini.

Liu je uspio ujediniti kineske disidente s različitih strana, no to nije dugo potrajalo, tvrdi talijanski novinar.

“Sjećam se da se simultano na različitim kineskim internetskim sajtovima pojavila Povelja 08, koja je imala efekt bombe i koja je ostala vidljiva nekoliko dana prije prvih intervencija cenzora. I za tu je objavu kasnije Liu Xiaobo platio kaznom od 11 godina zatvora u maksimalnoj izolaciji, deportacijom 500 kilometara od svoga doma”, prisjeća se Rampini.

Među potpisnicima Povelje bilo je više od 300 intelektualaca, i to ne samo “ubičajenih sumnjivaca” - poznatih disidenata koji su živjeli pod stalnom policijskom prismotrom ili u kućnom pritvoru - nego i mnogih uglednih profesionalaca, odvjetnika, pisaca, umjetnika, novinara, a među njima je bio čak i bivši lider komunističke omladine Zhang Zuhua.

Agenda nije predviđala destabilizaciju, nego postupne promjene, “sve ionako upisane u kineski ustav”: slobodu medija i slobodu udruživanja, neovisno sudstvo, vjerske slobode, zaštitu okoliša, vrijednosti koje su mogle ujediniti različite kineske disidente, etničke i vjerske manjine poput tibetanskog lidera Dalai Lame, lidericu Ujgura Rebiyu Kadeer, progonjene katoličke biskupe i svećenike, intelektualce u egzilu, borce za zaštitu okoliša, novinare.

Bilo je to vrijeme kada su se probudile nade da bi se mogao “otvoriti prostor za još jedan Tiananmen: ovaj put mirna tranzicija, u jednoj Kini koja je bogatija, modernija, zrela za demokraciju”, piše Rampini.

No, među kineskim su se disidentima s vremenom vratile stare podjele. Nekoliko dana prije proglašenja dobitnika nagrade, 14 kineskih disidenata u egzilu uputilo je pismo norveškom odboru za Nobela da Liu nije “prikladan” kandidat te su ga optužili da se nije zauzeo za progonjene pripadnike duhovnog pokreta Falun Gong i da je s vremeno prestao biti dovoljno oštar prema režimu. Među potpisnicima su Zhang Guoting, pisac koji sada živi u Danskoj, Brian Hexiang iz New Yorka i Lu Decheng iz Kanade.

Pretpostavlja se inače da je Liu tek u nedjelju, dva dana nakon proglašenja, doznao da je dobio nagradu. Vijesti mu je trebala prenijeti njegova supruga Liu Xia, kojoj su prema tvrdnjama Xiaoboova brata vlasti za nedjelju zakazale posjet zatvoru. No, mobitel Liu Xie u nedjelju je drugi dan zaredom bio isključen i nitko nije točno znao gdje je. Ona je u petak novinarima AFP-a uspjela ispričati da joj je uoči proglašenja nagrade u stan stigla policija te da su je pokušali odvesti iz Pekinga, kao što kineske vlasti često kritičare režima, vjerske disidente, a ponekad i članove njihovih obitelji, prisiljavaju da napuste glavni grad uoči osjetljivih obljetnica i događaja.

Kineske vlasti, koje su oštro kritizirale Nobelov odbor što je nagradu dodijelio “osuđenom kriminalcu”, u prvi su mah uvele posvemašnju informativnu blokadu vijesti o Nobelu, pa je baš u vrijeme priloga o tome nestajao signal CNN-a, poruke na kineskoj verziji Twittera o Liuu su brisane, a nisu se mogle slati ni SMS poruke s njegovim imenom. Ni u nedjelju pretrage na internetskim tražilicama iz Kine za termine “Liu Xiaobo” i “Nobelova nagrada za mir” nisu davale rezultata.