Nakon probdjevene noći, jučer oko 8 sati ujutro javnost je izvještena: Kršćanski demokrati (CDU), Kršćanski socijalisti (CSU) i socijaldemokrati (SPD) dogovorili su se o smjernicama pregovora o novoj velikoj koaliciji.
Na tu su vijest odmah skočile europske burze i euro jer se sad svi nadaju da je blizu kraj blokadi rada njemačke vlade, koja traje od izbora u rujnu prošle godine. Čelnici triju stranka - Angela Merkel (CDU), Martin Schulz (SPD) i Horst Seehofer (CSU) - objavili su da se sve dogovoreno nalazi u dokumentu na 28 stranica koji se sada pomno iščitava.
Angela Merkel je, vidno umorna, izjavila da je optimist te vjeruje da će dogovoreno voditi prema formiranju nove velike koalicije. “Od izbora smo osjećali da nas svijet neće čekati, posebno kad je riječ o Europi u koju treba uložiti novu energiju”, rekla je. Horst Seehofer (CSU) izjavio je kako očekuje da se vlada formira do ožujka, možda travnja.
'Izuzetan posao'
Zadovoljstvo nije krio ni Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, koji je dogovor nazvao izuzetno korisnim za Europu. Martin Schulz (SPD) istaknuo je da su obavili “izuzetan posao” na definiranju politika koje će pomoći zemlji. Frankfurter Allgemeine objavio je kako su se neki čelnici SPD-a pohvalili da je prihvaćeno oko 60 posto njihovih zahtjeva, pa stoga nije čudno što je vodstvo stranke najavilo da će izići pred svoje članstvo s čvrstim prijedlogom da daju podršku nastavku pregovora i formiranju nove vlade. Jer, u SPD-u postoji snažna grupacija koja se protivi novoj velikoj koaliciji (vlada od 2013. do 2017. bila je velika koalicija koja je obje najveće njemačke stranke kaznila: ostvarile su najslabije rezultate od kraja Drugoga svjetskog rata). Glavno protivljenje koaliciji dolazi iz redova mladeži stranke koja traži da SPD prijeđe u opoziciju i restrukturira se. Kevin Kühnert, njihov čelnik, najavljuje nacionalnu kampanju među članstvom da odbiju prijedlog vodstva.
Sporazum govori o poreznom rasterećenju za građane u iznosu od deset milijardi eura do 2021. godine te dodatnom proračunskom izdvajanju za gradnju stanova, obrazovanje i istraživanje. Dogovoreno je također da se neće izvoziti oružje u zemlje koje su uključene u sukob u Jemenu, čime bi izravno bila pogođena Saudijska Arabija, jedan od najvećih kupaca njemačke ratne opreme. Turska je jako loše prošla jer su stranke zaključile da neće biti zatvaranja niti jednog pregovaračkog poglavlja s tom zemljom, niti otvaranja novog zbog stanja demokracije i ljudskih prava u toj zemlji.
Veze s francuskom
Kad je EU u pitanju, sve tri stranke slažu se da treba izgraditi bliske odnose s Francuskom. “Europa mora uzeti svoju sudbinu u svoje ruke zbog političkih promjena u SAD-u, izazova sve jače Kine i agresivne Rusije”, stoji u dokumentu koji se u velikoj mjeri poklapa s deklaracijom mediteranskih zemalja prihvaćenom u Rimu u srijedu, a o kojoj smo pisali jučer. Dokument se zalaže za odbacivanje bilo kakvog protekcionizma, izolacionizma i nacionalizma te se traži još više međunarodne suradnje. Već je prije u javnost izašao podatak da Njemačka neće uspjeti ispuniti najavljeno smanjenje količine stakleničkih plinova koje ispušta u atmosferu do 2020. godine pa su rokovi produljeni. Jer, i njemačka se energetika i dalje oslanja na ugljen (nuklearke su zatvorene).
Trenutačno je sve u rukama članova SPD-a koji će o dogovorenom dokumentu glasati na svojem kongresu 21. siječnja.
Ovaj se dogovor očekivao, ali vlada bi mogla biti disfunkcionalna
Za razliku od pregovora o Jamajka koaliciji (CDU/CSU, Zeleni i liberali), u ovom se slučaju dogovor očekivao. Barem u ovoj fazi sondiranja terena za daljnje pregovore. Razloga za to je više: na dogovor ih je privolio njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, bivši član SPD-a i bliski suradnik kancelarke Merkel.
Krah dogovora značio bi da se dovodi u pitanje i njegov autoritet. A u tom bi slučaju u pitanje došle i pozicije Angele Merkel koju na čelu vlade ne želi značajan dio SPD-a, a sve je više otpora i u njezinoj koaliciji CDU-CSU. Schulz je imao jasnu zadaću: progurati što više stranačkih politika. U tome je, kako se čini, uspio.
Seehoferu je, pak, bilo važno samo da se čvrsto postave prema imigraciji. No, u svemu tome leži i prijetnja ovoj koaliciji. Ako preživi glasanje SPD-a, prvi veliki ispit su izbori u Bavarskoj. Ako ondje CSU podbaci, nije isključeno da postane destruktivan. A CDU će u ove tri godine morati naći zamjenu za Merkel što će izazivati unutarnja trvenja. Sve to govori da bi nova vlada mogla biti disfunkcionalna te djelovati prema modelu najmanjeg zajedničkog nazivnika, dakle bez potrebne čvrstine što je loše za Njemačku i Europu.
SPD dobio poreze, CSU ograničenja za ulaz migranata
Porezi
Neće biti nametanja novih poreza, ali će se pomno paziti da se sačuva postignuta fiskalna ravnoteža (Njemačka ima suficit proračuna) te da se nikako ne zapadne u nove dugove. Stranke koalicije žele postupno ukinuti “solidarni porez” koji je uveden 1990. godine i služio je za olakšavanje integracije Istočne Njemačke u zajedničku državu.
Zdravstvo
Dogovoreno je da se država vrati zajedničkom financiranju osnovnog zdravstvenog osiguranja. Sukladno tome, doprinosi bi ponovno trebali biti ravnomjerno raspodijeljeni na zaposlenike i poslodavce. Sada, pak, nešto veći dio otpada na zaposlenike. Izdvajanja za mirovinski fond ostaju na sadašnjoj razini od 48 posto do 2025. godine, što je tražio SPD.
Eurozona
Najavljuje se bliska suradnja s Francuskom na jačanju eurozone, a spremni su za stvaranje “investicijskog proračuna” za zemlje eura. I svi su se složili da se slažu s pretvaranjem Europskog stabilizacijskog mehanizma, koji je nastao tijekom krize i pomagao zemljama s financijskim teškoćama, u Europski monetarni fond koji bi bio pod kontrolom Parlamenta.
Migranti
Dogovoreno je da će mjesečno 1000 ljudi dobiti pravo da se pridruži svojim obiteljima koje sada žive u Njemačkoj koja će, u zamjenu, za jednak broj smanjiti dolazak izbjeglica iz Grčke i Italije. Ukupni broj migranata koji godišnje mogu ući u Njemačku bit će ograničen na 180 do 220 tisuća.