Američki predsjednik Donald Trump ostao je u subotu izoliran po pitanju globalnog zatopljenja jer je skupina najvećih ekonomskih sila na summitu G20 u Hamburgu zajedno s drugim zemljama pozvala na brzu primjenu Pariškog sporazuma o klimi.
"Ponovno potvrđujemo snažnu predanost Pariškom sporazumu i njegovoj brzoj primjeni", piše u završnom dokumentu. Trump je prošlog mjeseca objavio da se SAD povlači iz sporazuma postignutog 2015.
G20 je odbio Trumpov poziv na ponovne pregovore o Pariškom sporazumu, rekavši kako članice smatraju da je sporazum "nepovratan".
"Primamo na znanje odluku SAD-a o povlačenju iz Pariškog sporazuma", navodi se u završnom dokumentu.
Osim trgovine, klimatske promjene bile su jedno od najspornijih pitanja dvodnevnog summita. Službeni pregovarači neprestano su radili 24 sata kako bi se pokušao ostvariti dogovor oko te dvije teme.
Ranije su se čelnici G20 dogovorili da će nastaviti borbu protiv protekcionizma i promovirati slobodnu trgovinu, ali su pronašli način da udovolje Trumpovoj nacionalističkoj gospodarskoj agendi "America First" (Amerika na prvom mjestu), prema nacrtu završne deklaracije.
"Naša tržišta ostaju otvorena, uz recipročne i uzajamno korisne trgovinske i investicijske okvire i uz poštivanje načela nediskriminacije", stoji u izjavi.
Dodaje se da će čelnici zemalja na koje otpada 85 posto svjetske ekonomske aktivnosti, "nastaviti borbu protiv protekcionizma, uključujući nepoštene trgovinske prakse i u tom smislu priznati legitimne instrumente obrane".
Drugi dio rečenice bio je važan kako bi Trump podupro tekst i kako bi se dala potpora nekim mjerama borbe protiv trgovinskih praksi koje SAD smatra nepoštenima.
G20 je također pozvao neke članice, osobito Kinu, da smanji prekapacitiranost svog sektora čelika uslijed prijetnji američkim sankcijama, kao dio mjera kojima bi se zaustavile dampinške cijene i smanjio uvoz čelika u Kinu.
"Potvrđujemo svoju predanost daljnjem jačanju trgovinske i investicijske suradnje u okviru G20", ističe se u završnoj izjavi.
Trump je oštro kritizirao globalizaciju i postojeće trgovinske sporazume tvrdeći da Amerika zbog toga gubi radna mjesta.
No, u zajedničkoj izjavi čelnici G20 kažu: "Međunarodna trgovina i investicije važan su motor gospodarskog rasta, produktivnosti, inovacija, otvaranja radnih mjesta i razvoja".
SAD koji je s dolaskom Trumpa u Bijelu kuću ojačao politiku protekcionizma, dosad je oklijevao jasno se angažirati "u borbi protiv protekcionizma" u okviru skupine G20 pa je tako odbio da se ta riječ spomene u izjavi sa sastanka ministara financija G20 u Baden-Badenu u ožujku, ali je pristao da bude uvrštena u izjavu summita skupine G7, koja obuhvaća najrazvijenije zemlje svijeta, ali ne i Kinu, veliku trgovinsku silu.
Trump ističe da je cilj američkog protekcionizma štititi američke plaće od učinaka globalizacije.
S druge strane, kineski i ruski predsjednik XI Jinping i Vladimir Putin te njemačka kancelarka Angela Merkel snažno podupiru slobodnu trgovinu i upozoravaju na štetne posljedice gospodarskog protekcionizma.
G20: bez napretka po pitanju Ukrajine
Trilateralni razgovori u subotu između čelnika Rusije, Njemačke i Francuske o pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini nisu urodili napretkom po tom pitanju, odražavajući višegodišnji zastoj u mirovnim pregovorima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron su se, kako je priopćio Putinov glasnogovornik, tek složili da postoji zastoj u provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2015. i da to treba popraviti.
"Postignuto je razumijevanje između tri zemlje da bi se trebale provesti učinkovite mjere koje bi rezultirale stvarnim prekidom vatre na crti bojišnice i i omogućile povlačenje teškog naoružanja", kazao je Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Prema Peskovu, sporazumi iz Minska se provode vrlo sporo i ozbiljno razočaranje se ne skriva.
"Složili smo se da se prekid vatre mora sveobuhvatno provesti", kratko je kazao glasnogovornik njemačke vlade.
Macron je komentirao da nema gotovo rješenje za krizu, ali da su tri zemlje imale "dobru raspravu" oko toga.
"Da imam rješenje u džepu već bih ga iskoristio i podijelio s mojim prijateljima. Znamo kako je složena situacija na terenu i stoga pregovaramo", kazao je Macron u video poruci na Facebooku.
Napredak u provedbi Sporazuma iz Minska u istočnoj Ukrajini, kojeg su ispregovarali Pariz i Berlin, u zastoju je. Te dvije zemlje u protekle tri godine posreduju u pregovorima između Ukrajine i Rusije oko okončanja sukoba u kojima je do sada poginulo oko 10.000 ljudi.
Američki državni tajnik Rex Tillerson bi u nedjelju trebao otputovati u Kijev na razgovore s ukrajinskim vodstvom i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Ukrajina ovaj vikend donosi zakon kako bi se bolje pozicionirala u pristupanju NATO-u, što bi moglo dodatno zategnuti odnose s Rusijom. (Hina)
G20: vođa prosvjeda ogradio se od nasilja u Hamburgu
- Jedan od glavnih organizatora antiglobalističkih prosvjeda u Hamburgu protiv summita G20 ogradio se od nasilja u tom sjevernonjemačkom gradu u kojem od četvrtka vlada krš i lom, ozlijeđeno je 213 policajaca, a mediji na odgovornost pozivaju vladu kancelarke Angele Merke.
"Prosvjed se otrgnuo (...) i mi mislimo da je to pogrešno, kako politički tako i sadržajno", izjavio je Andreas Blechschmidt, organizator marša "Dobrodošli u pakao".
"Prosvjed je trebao pokazati da su čelnici G20 odgovorni za rat i glad u svijetu i nije se trebao pretvoriti u paljenje podružnica supermarketa i automobila stanovnika grada", dodao je Blechschmidt.
Priznato je, međutim, da moto prosvjeda "Dobrodošli u pakao" jest "ratoborna poruka", ali je prvenstveno trebala simbolizirati politike kakve zemlje članice G20 provode diljem svijeta i odgovorne su za "paklene uvjete, poput gladi, rata ili klimatskih promjena".
Ono što je trebao u četvrtak biti mirni prosvjed oko 12.000 ljudi protiv globalizacije, pretvorilo se u nasilje i intervenciju policije s vodenim topovima i suzavcem kako bi rastjerali oko 1000 ekstremno ljevičarskih militanata.
Policija je izvijestila o napadu na snage za suzbijanje nereda bocama, kamenjem i ostalim sredstvima te pljački i uništavanju supermarketa u čemu je sudjelovalo oko 500 ljudi. Zapaljeni su automobili, gorjele su i kante za smeće, a očevici javljaju da u gradu vlada krš i lom. Do sada je u sukobima stradalo 213 policajaca, a 203 prosvjednika uhićena su.
Vatrogasci su intervenirali više od 200 puta u 24 sata, a pune ruke posla imale su i službe spašavanja koje su intervenirale 126 puta.
"Nikada nismo iskusili takvu razinu mržnje i nasilja", kazao je glasnogovornik policije Hamburga Timo Zill.
Hamburg je očajnički želio izbjeći reprizu nasilja na summitu G20 u Genovi 2001. ili na otvaranju nove zgrade Europske središnje banke u Frankfurtu 2015. Uoči G20 u Hamburgu bilo je najavljeno oko 30 prosvjeda u organizaciji antiglobalističkih aktivista, "zelenih", sindikata te studentskih i crkvenih skupina.
Za slike nasilja u Hamburgu koje su odaslane u svijet mediji prst krivnje se upire u njemačke vlasti s kancelarkom Angelom Merkel na čelu. Najčitaniji dnevni list Bild piše o "debaklu" vlasti koje su "podbacile" u očuvanju javnog reda od samog početka nereda u četvrtak.
Iako je vlast osudila "neprihvatljivo" nasilje, Bild ističe da snosi "punu odgovornost za ozlijeđene policajce i uništavanje grada". (Hina)