Napori za pomoć Ukrajini u svakom obliku, pa i oružjem, suočavanje sa sve većim valom izbjeglica, ali i održavanje kanala komunikacije s Putinovim režimom nastavili su se i danas.
Dok je NATO pripremao sastanak ministara vanjskih poslova, koji će se održati danas u Bruxellesu, francuski predsjednik Emmanuel Macron telefonski je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, ali i ruskim predsjednikom Putinom. Macron je rekao da bez obzira na najoštriju osudu Rusije i Putina zbog agresije na Ukrajinu, želi držati otvorene kanale komunikacije kako bi učinio sve da se zaustavi krvoproliće. No, dok se traže rješenja za mogući prekid vatre i prati situacija na terenu u Ukrajini, EU se mora suočavati i s posljedicama koje sve više osjeća i na svojoj koži.
Besplatni vlakovi
Kako je broj izbjeglica iz Ukrajine u EU prešao milijun u samo tjedan dana, ministri unutarnjih poslova zemalja članica Unije raspravljali su kako se u duljem roku pobrinuti za njih. Zasad glavni teret snose istočne zemlje članice koje graniče s Ukrajinom, prije svega Poljska, ali i Slovačka, Mađarska i Rumunjska. No, već za nekoliko dana veći broj izbjeglica doći će i u druge zemlje članice.
Mnoge zemlje, poput Češke, Austrije, Njemačke i Belgije, već su odlučile da će ukrajinske izbjeglice moći besplatno putovati njihovim vlakovima. Diplomati i stručnjaci za migracije u institucijama EU smatraju to izuzetno važnim jer su cijene karata za vlak tim izbjeglicama izuzetno visoke. Ovo će pomoći i u podjeli tereta među zemljama članicama kako bi se smanjio pritisak na one koje su prve na udaru.
O koliko se velikom broju izbjeglica radi govori i činjenica da je u tjedan dana iz Ukrajine došlo više izbjeglica u EU nego tijekom deset godina ratova u bivšoj Jugoslaviji. No mnogi se pribojavaju da je ovo tek početak, da će broj izbjeglica uskoro biti nekoliko milijuna, te da će se EU i zemlje članice morati s time suočiti i na dulji rok.
Osim humanitarne pomoći, smještaja i hrane te pružanja zdravstvene zaštite ministri EU raspravljat će i o pravnim rješenjima koja zahtijevaju i privremene mjere. Na prijedlog Europske komisije aktivirat će se direktiva o "privremenoj zaštiti" koja je prvi put uvedena 2001. godine kako bi se, tada, pomoglo izbjeglicama s Kosova.
Prema toj direktivi, izbjeglice iz ratnih područja ne moraju tražiti azil u EU, a mnogi će imati pristup zdravstvenoj zaštiti, školstvu, primati socijalnu pomoć i imat će pravo raditi. Također za njih neće važiti ograničenje boravka najviše 90 dana, što je predviđeno odlukom EU o viznoj liberalizaciji za državljane Ukrajine.
Paralelno su o tim zakonskim rješenjima raspravljali i ministri unutarnjih poslova, ali i stalni predstavnici država članica kako bi i draftirali tekst.
Bez obzira na velike simpatije prema Ukrajini, spremnosti za pomoć izbjeglicama i divljenju herojstvu koje pokazuju Ukrajinci u obrani od ruskog agresora, teret izbjeglica u EU uvijek prijeti da će prerasti u razlog za nove podjele. Diplomati EU smatraju da ruski predsjednik Putin i njegov režim možda misle da će i pritiskom izbjeglica stvoriti razdor u EU jer su dosad iznenađeni jedinstvom koje je EU postigla u odgovoru na rusku agresiju.
Ostati bez podjela
- Vidite da su ostali izolirani i u svijetu. Ne samo da su ostali bez ijednog saveznika u Europi, već nemaju više nikoga tko stoji uz njih niti u svijetu. Preostale su im samo diktature poput Sjeverne Koreje, Bjelorusije i Sirije. Ali to jedinstvo moramo sačuvati jer Putin ne smije pobijediti - rekao je jedan diplomat EU.
Dvojba koju su trebali riješiti ministri unutarnjih poslova jest i da se u kategoriji onih koji će imati pravo na zaštitu prema direktivi o "privremenoj zaštiti" uvrste i državljani trećih država koji bježe iz Ukrajine, a bili su tamo na privremenom radu ili su studirali. Bilo je primjera da je nekima onemogućen ulazak u Poljsku. U EU su rekli da "imaju dojave da je bilo nekih pojedinačnih slučajeva, ali ne da se radi o nekoj ciljanoj namjeri". Ipak, pravno gledano i to treba riješiti na razini Europske unije kako ne bi bilo prostora za zloupotrebu.
Europska komisija priprema i prijedloge kako u duljem roku uskočiti u pomoć i državama koje budu značajnije osjetile posljedice sankcija koje je EU uvela Rusiji i mjerama koje će zauzvrat usvojiti Rusija prema EU. Spominju se razne ideje, od onih da se ponovno dopusti po brzoj proceduri državna pomoć, do poziva državama koje dosad nisu iskoristile mogućnost povoljnih kredita iz paketa za oporavak nakon pandemije.
Ratna propaganda
Naime, taj paket je nudio i bespovratnu pomoć, ali i povoljne kredite. Osim Italije, niti jedna država nije do kraja iskoristila ukupan iznos takvih kredita koji su im stavljeni na raspolaganje.
Europska komisija danas je još jednom odbacila kritike zbog odluke o zatvaranju ruskih medija Russia Today i Sputnik na području EU. Ponovili su da su se ti mediji pretvorili u ratnu propagandnu mašineriju Kremlja, širili laži i dezinformacije kako bi se opravdala agresija na Ukrajinu.
