Europska unija zabranila je svojim članicama da tražitelje azila podvrgavaju 'testu na homoseksualnost' upozoravajući da je taj proces nepouzdan i da se njime krše osnovna ljudska prava, piše BBC.
Takvi se testovi ponekad koriste kako bi se utvrdila seksualna orijentacija onih tražitelja azila koji tvrde da bježe iz jedne od 72 zemlje svijeta u kojima je homoseksualnost ilegalna.
No najnovija presuda Europskog suda pravde zabranjuje zemljama članicama EU da provode ta psihološka vještačenja jer ona 'narušavaju pravo osobe na poštovanje njezinog privatnog života'.
Sud pravde kaže da ti testovi, koji su zapravo psihološke procjene, nisu nužni kako bi se otkrilo govori li osoba istinu o svojoj seksualnosti i njihova je pouzdanost, u najmanju ruku, ograničena.
'Sud je zaključio kako je učinak takvog izvješća na privatni život osobe nerazmjeran u odnosu na cilj', navodi se u izjavi.
'U tom pogledu, Sud posebno ističe da je takvo miješanje naročito ozbiljno jer ima namjeru dati uvid u najintimniji dio života tražitelja azila.'
Ovakva odluka Suda došla je nakon što je muškarcu iz Nigerije, nazvanom samo 'F', mađarska vlada odbila zahtjev za azilom nakon što je ovaj tvrdio da će zbog svoje homoseksualnosti biti procesuiran ako se vrati u Nigeriju.
Istospolna seksualna aktivnost je ilegalna u Nigeriji, a izrečene kazne idu od 14 godina zatvora pa sve do smrtne kazne, ovisno o kojem dijelu zemlje se radi. Osim toga, vrlo je često i nasilje nad homoseksualnim osobama te diskriminacija koju se uopće ne kažnjava, upozoravaju grupe za zaštitu ljudskih prava.
Mađarske su vlasti odbile Nigerijčev zahtjev na temelju izvješća psihologa koji je rekao da ne može potvrditi njegovu seksualnu orijentaciju – iako u njegovim izjavama nisu pronađene kontradikcije.
Test kojim se koristila mađarska vlada, uključuje test osobnosti poput onog kad se osobu zamoli da nacrta ljudski lik na kiši, zatim Rorschach test i Szondi test. Psiholog je također ispitivao i karakter osobe.
U presudi Suda pravde također se kaže da iako su se neki oblici stručnih izvješća pokazali korisnima u slučajevima tražitelja azila, oni ne smiju biti u sukobu s pravom osobe na privatni život.
Mađarske vlasti sad će morati preispitati Nigerijčev slučaj, a sama presuda obvezujuća je za svih 28 zemalja članica EU.
2014. godina Sud pravde je donio sličnu presudu u slučaju muškarca koji je zatražio azil u Nizozemskoj te je i tad utvrđeno da se ispitivanje nečije seksualnosti kosi s pravom na privatni život.
Podaci koje je objavila britanska vlada, pokazuju da je u razdoblju od srpnja 2015. do ožujka 2017. odbijeno 2.379 od ukupno 3.535 zahtjeva za azilom osoba koje su rekle da bježe iz svojih zemalja zbog svoje seksualne orijentacije.
