'VELIKO UMIRANJE'

FASCINANTNO OTKRIĆE ZNANSTVENIKA BACA NOVO SVIJETLO NA POVIJESNI DOGAĐAJ 'Pobili su toliko ljudi da su izazvali klimatske promjene'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 01.02.2019. u 19:50

Christopher Columbus (c. 31 October 1451 – 20 May 1506) was a navigator, colonizer, and explorer from Genoa, Italy, whose voyages across the Atlantic Ocean led to general European awareness of the American continents in the Western Hemisphere. With his four voyages of exploration and several attempts at establishing a settlement on the island of Hispaniola, all funded by Isabella I of Castile, he initiated the process of Spanish colonization which foreshadowed general European colonization of the 'New World'., Image: 279327931, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AKG
Profimedia, AKG

 

Kada su Europljani započeli kolonizaciju Amerike u 15. i 16. stoljeću, pobili su toliko domorodaca da su promijenili klimu na Zemlji i uzrokovali 'malo ledeno doba'.

Kolonizatori su direktno i indirektno praktički desetkovali starosjedioce - populacija naroda koji su živjeli u Sjevernoj i Južnoj Americi smanjila se za 90 posto u 16. stoljeću, nakon Kolumbovog putovanja 1492.

Prema novom istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), ta masivna depopulacija dva kontinenta dovela je do zapuštanja velike količine poljoprivrednog zemljišta, koje su ubrzo preuzele šume i drugo rastlinje. Ovaj povećani rast biljaka povukao je toliko ugljikovog dioksida da je uzrokovao globalno zahlađenje. Prosječne temperature pale su oko 0,15 stupnjeva Celzija krajem 16. stoljeća i početkom 17.

- Veliko odumiranje domorodaca u Amerikama uzrokovalo je globalni utjecaj na Zemljin klimatski sustav u dva stoljeća prije industrijske revolucije, napisao je tim s UCL-a u svojim rezultatima istraživanja.

Taj pad globalne temperature poznat je kao 'malo ledeno doba' - bilo je to vrijeme kada bi se londonska rijeka Temza često zaledila, sniježne mećave bile su česte u Portugalu, a klimatske promjene u poljoprivredi uzrokovale su nestašice hrane u nekoliko europskih država.

Procjenjuje se kako je kolonizacija Amerika rezultirala smrću oko 56 milijuna ljudi do 1600. godine. Uzroci su bili brojni - od namjerno i slučajno donesenih zaraznih bolesti, poput ospica i boginja, do masovnog ratovanja i urušavanja postojećih društvenih struktura.

Nakon njihovog nestanka, oko 55 milijuna hektara zemlje, koja se koristila za poljoprivredu, ostalo je zapušteno. Usporedbe radi, riječ je o području veličine Francuske. Svo to zemljište preuzela je 'divlja' priroda, biljke koje upijaju ugljikov dioksid i otpuštaju kisik.

Chris Brierley, jedan od autora istraživanja, objasnio je za BBC kako je glavna korist UCL-ove studije u otkrivanju koliki je opseg akcija pošumljavanja potreban kako bi se poništio učinak današnjih emisija stakleničkih plinova. Prirodno pošumljavanje u Sjevernoj i Južnoj Americi uklonilo je u prosjeku sedam do deset molekula ugljikovog dioksida na svakih milijun molekula zraka u atmosferi. Čovječanstvo kroz spaljivanje fosilnih goriva trenutno dodaje tri molekule na milijun svake godine.

- Ono što vidimo iz ovog istraživanja je razmjer onoga što je potrebno učiniti, jer je veliko odumiranje završilo s pošumljavanjem područja veličine Francuske, a to nam je dalo samo par molekula na milijun, kazao je Brierley.

- To je korisno, pokazuje nam što pošumljavanje može učiniti. No, s druge strane, toliko smanjenje vrijedi nam kao možda dvije godine spaljivanja fosilnih goriva sadašnjim intenzitetom, zaključio je.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo