Jedan putnik je umro jer se pothladio upavši u more dok je nastojao ući u čamac za spašavanje. Dovezen helikopterom u bolnicu u Otrantu, izdahnuo je, dok ga je supruga nemoćno gledala. Još 291 putnik ostao je u pogibelji na talijanskom trajektu Norman Atlantic, na kojemu je izbio požar u nedjelju oko 4.30, dok ih je 130 spašeno. To je bila gruba bilanca 17 sati kasnije, u mrklom mraku druge noći drame, pošto je talijanska ministrica obrane Roberta Pinotti najavila da se operacija spašavanja neće završiti prije ponedjeljka ujutro.
HAVARIJA U DIVLJEM JADRANU Usred pogibeljne nevere sudarili se turski i talijanski brod, dvoje poginulih
U tom trenu, u nedjelju uvečer, zapaljeni trajekt, naheren 7 stupnjeva, počeli su tegliti prema albanskoj luci Valoni. Brod je nagnut, objasnio je grčki ministar obrane Níkos Dendías, ne zbog eventualnog prodora mora, nego zbog vode od gašenja, zapravo lokaliziranja ognja.
Ukupno su na brodu bila 422 putnika (među kojima i obitelji s malom djecom) i 55 članova posade. I jedna osoba s hrvatskim državljanstvom našla se među putnicima na tome zapaljenome talijanskom trajektu, prema popisu putnika koji je objavilo grčko Ministarstvo trgovačke mornarice. Ukupno ih je, u trenu izbijanja vatre, bilo 234 s grčkim, 54 s turskim, po 22 s albanskim i talijanskim, 18 s njemačkim državljanstvom itd.
Hrvatski državljanin na zapaljenom trajektu je Mirko Trogrančić, rođen u Fojnici a nastanjen u Puli, kako doznajemo iz talijanskih izvora.
Dio putnika je ukrcan u čamce za spašavanje, ali ostali su zarobljeni na brodu, sklonivši se na gornje palube, jer nije bilo moguće spustiti sve čamce, navodno zbog nestanka električne energije na brodu, što ne zvuči posve logično. Operacija spašavanja bila je veoma otežana uzburkanim morem.
Ta međunarodna drama započela je na opjevanu mjestu, nedaleko od omanjega nastanjenog jonskog otoka Othonoíja, sjeverozapadno od Krfa, pred samim Otrantskim vratima. Taj je otok, ako je vjerovati Homeru, bio stanište nimfe Kalypso, koja je ondje – u spilji pokraj tamošnje čuvene Bijele plaže – držala u zatočeništvu Odiseja. Putnicima koje je u 4.30 probudilo panično zavijanje brodskih sirena, sa zapovjednikovom naredbom, na više jezika, da se odmah upute prema recepciji radi napuštanja broda, nije bilo nimalo poetično. Okolo je bješnjela oluja, vjetar je dosizao 50 čvorova (više od 90 kilometara na sat), more jačine 8 valjalo je Otrantskim vratima valove visoke i do šest metara, a jara od požara u potpalublju sezala je i do treće palube, pa su se putnicima pred recepcijom počeli topiti gumeni potplati na tenisicama – posvjedočio je jedan od njih grčkoj televizijskoj mreži Mega.
Uzroci požara nisu još utvrđeni. Vatra je, navodno, izbila u garaži u štivi, gdje su u ova zimska doba najčešće kamioni koji trajektima što povezuju Igoumenitsu ili Patras u Grčkoj s Anconom ili Trstom u Italiji štede put autocestama kroz Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, dok onuda mećave dave. U garaži su prevožena 222 vozila. Registrirani kapacitet trajekta je 492 putnika i 195 vozila. Zašto je u garaži bilo 27 vozila više i treba li tu tražiti uzrok nesreće – nije još objavljeno.
Norman Atlantic je krenuo u subotu uvečer u 21.30, po nevremenu, iz Patrasa za Igoumenitsu i Anconu, kamo je, po redu plovidbe, imao prispjeti u nedjelju oko 17 sati. Netom je Norman Atlantic uputio poziv za pomoć, prema njemu su zaplovili i trgovački brodovi koji su se zatekli u južnom Jadranu. Prema zapaljenom trajektu su smjesta krenuli i brodovi grčke Obalne straže, grčki vojni helikopteri, a i brodovi talijanske Obalne straže, te helikopteri talijanske Vojne mornarice i talijanskoga Vojnog zrakoplovstva. Put nastradalog broda otplovio je i talijanski vojni brod San Giorgio, specijaliziran za prevoženje trupa, ranjenika i bolesnika, s potpuno opremljenom bolnicom na samome plovilu, te s pistom za helikoptere na palubi.
Iz Brindisija su odmah upućena dva remorkera s uređajima za gašenje pomorskih požara. Talijanska Vojna mornarica je u nedjelju popodne helikopterom EH101 poslala na zapaljeni brod i jednoga vojnog liječnika. Po tvrdnjama zapovjednika trajekta zabilježenima oko podneva, požar je tada već bio lokaliziran i pod kontrolom, ali brodom se više nije moglo upravljati, te su ga vjetar i morske struje nosile prema albanskoj obali, nedaleko od Valone.
U to doba je grčki ministar trgovačke mornarice Miltiádis Varvitsiótis obznanio da je brod udaljen oko 22 milje od talijanske obale. U nedjelju oko 17 sati već je doplutao u albanske teritorijalne vode.
S obzirom na težinu stanja, zapovjedništvo nad operacijom je preuzeo izravno Rim, da se izbjegnu nepotrebna posredovanja, obznanio je kapetan fregate Riccardo Rizzotto, glasonoša talijanske Vojne mornarice.
Grčki nosač kontejnera Spirit of Pireus je do ranog popodneva uspio izvući 49 putnika iz čamaca za spašavanje, 36 ih preuzeo brod Aby Jeanette, a 17 ih je talijanski vojni mornarički helikopter prebacio s palube trajekta u plamenu na putnički brod Cruise Europa. Još devetoro putnika (od kojih troje pothlađene djece koja su očito bila u hladnom moru i njihove tri majke, te jedna trudnica) helikopterima talijanske Obalne straže odnosno Vojne mornarice je s palube trajekta prebačeno u Galatinu u Apuliji. Među njima je bio i 58-godišnji Talijan koji je preminuo.
Papa Frane je u nedjelju, uz redovitu podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja, molio Boga za putnike talijanskog trajekta i malezijskog aviona koji je nestao s neba te iste noći između Surabaje i Singaporea.
Talijanski premijer Matteo Renzi objavio je ujutro na Twitteru da je zbog te nesreće u stalnom kontaktu s grčkim premijerom Andónisom Samarásom. Pošto je brod otplutao u albanske vode, talijanska ministrica obrane Roberta Pinotti objavila je također na Twitteru da je telefonski razgovarala s albanskim ministrom obrane koji je ka trajektu havariranome požarom također uputio jedan albanski brod. Ona je također twittala da očekuje da se operacija spašavanja putnika protegne na svu noć s nedjelje na ponedjeljak.
Putnici: 'Ni posada nije bila spremna'
Norman Atlantic je vjerojatno obavio svoju posljednju plovidbu. Ako i ne potone, vjerojatno će u rezalište. A ipak je posrijedi relativno nov trajekt, izgrađen 2009 u Visentinijevu brodogradilištu u venetskome Portu Viru, dugačak 186 metara, bruto nosivosti 26.904 tone, u načelu sasvim sposoban nositi se s Jonskim i Jadranskim morem i u oluji – ali požar je i za takav brod težak izazov, unatoč sigurnosnim pregradama po normativima Evropske unije.
Posljednja inspekcija obavljena je desetak dana prije požara. Nađeno je šest grešaka, ali nijedna toliko kobna da bi plovidba bila zabranjena. Jedna se greška odnosila na jedna od protupožarnih vrata, ali brodovlasnik tvrdi da su ona odmah popravljena, prije isplovljenja broda za Patras.
Brodom raspolaže, za račun najmitelja Aneka, iskusna maritimna agencija Archibugi, osnovana 1888 u Ravenni, s operativnim sjedištem u Anconi. U samih pet godina od porinuća trajekt je imao tri razna imena: prvo Akeman Street, pa Scintu, a sadašnje ime je stekao u siječnju. Vlasnik mu je Visemar a bio je prethodno, prije Aneka, u najmu pet raznih kompanija. Neki putnici tvrde da je posada bila nespremna i nekoordinirana, a drugi da je na brodu bila panika.