ZAGREB - Džihad će se nastaviti ako mene i ne bude, izjavio je nedugo nakon napada na Sjedinjene Države, 11. rujna 2001. godine, Osama bin Laden . A sada, kad ga zaista više nema, čini se da će se ispuniti njegova izjava i da teroristička prijetnja radikalnih islamističkih fundamentalista neće naprosto prestati njegovom likvidacijom.
Naime, al-Qa’ida funkcionira kao sustav labavo poveznih ćelija koje često ne znaju jedna za drugu. Takav je model decentralizirane organizacije davao veliku slobodu lokalnim, nižerangiranim zapovjednicima, dok je sam vrh mreže davao strateške smjernice.
SPECIJAL: BIN LADENOV KRAJ
Model napada
Osim toga, razdoblje od američkog napada na Afganistan 2001. godine karakterizira formiranje franšiza al-Qa’ide u drugim dijelovima arapskoga svijeta, na Saudijskom poluotoku i u Magrebu.
One su promijenile strategiju te se okrenule novačenju pojedinaca, mladih muslimana u Europi i SAD-u, umjesto u islamskom svijetu, koristeći sve prednosti koje pruža internet i ostala sredstva komunikacije.
Umjesto terorističke ćelije, sada postoji “usamljeni jahač” koji ne izaziva pozornost snaga sigurnosti, a može izazvati izuzetno teške žrtve prema modelu napada na hotele u Mumbaiju prije tri godine, kada je skupina napadača, naoružana samo automatskim oružjem, pobila 195 ljudi.
Upravo oni sada predstavljaju najveću prijetnju na koju upozorava i Interpol, a zbog koje većina zemalja na Zapadu podiže razinu sigurnosti.
Naime, očekuje se da bi al-Qa’ida mogla pokrenuti napade tih “spavača” kao odmazdu za ubojstvo svog lidera. Mete bi mogle biti SAD, Zapadna Europa, ali svakako i Pakistan, gdje sasvim sigurno značajan postotak stanovništva ne odobrava američku operaciju.
Niska operativnost
No, iako je jasno da će se teroristička prijetnja nastaviti i nakon smrti Bin Ladena, s druge je strane više nego očito da al-Qa’ida nema snagu kakvu je imala 2001. ili 2005., kad je izvela napad u Londonu. Teroristička je mreža oslabljena akcijama u Afganistanu, smirivanjem stanja u Iraku, a u posljednje vrijeme posebno udarima bespilotnih letjelica koje napadaju ciljeve i u Pakistanu. Izgubila je veliki broj lokalnih zapovjednika i razina njezine operativnosti je sada vrlo niska.
Čak i njezine franšize, koje predstavljaju bitno veću opasnost, nisu uspjele izvesti niti jedan veći teroristički napad od ubojstva 13 ljudi u američkoj vojnoj bazi Fort Hood.
Osim toga, očito je da je došlo i do ozbiljnog obavještajnog propusta, donedavno gotovo nezamislivog, i to možda i u najužem krugu ljudi oko Bin Ladena , koji je omogućio američku akciju. A ako su mogli doći do Bin Ladena, to znači da mogu i do bilo kojeg drugog lidera al-Qa’ide.
Nema dvojbi
A kad je pak o vodstvu al-Qa’ide riječ, tu nema velikih dvojbi. Terorističku će mrežu preuzeti Ajman al-Zawahiri, egipatski liječnik i dosadašnji “broj 2” u terorističkoj mreži.
No, glavni je problem u tome što on nema ni izdaleko tako snažnu karizmu kao Bin Laden (iako je zapravo Zawahiri bio zadužen za akcije). Njemu će stoga biti mnogo teže držati pod kontrolom razne frakcije koje postoje unutar al-Qa’ ide, dok je sasvim sigurno da će franšize nastaviti raditi “po svom”.
U revoluciji ih nigdje nije bilo
Slabosti al-Qa’ide i svih ostalih militantnih islamskih skupina postale su bjelodane tijekom revolucija u arapskom svijetu koje su počele ove godine.
Naime, dok su one godinama zagovarale rušenje “nevjerničkih” režima, ali u tome nikad nisu uspjele, pobune koje su poveli mladi ljudi porušile su režime koji su desetljećima drmali zemljama kao kule od karata (ili barem prisilile vladare na pokretanje reformi). I u svim tim gibanjima al-Qa’ide i radikalnih lidera nije bilo nigdje (niti ih je itko uopće zazivao).