Francuski kolaboracionistički ratni lider, maršal Philippe Petain, kojeg je povijest osudila za izdaju svoje domovine nacistima, možda je u to vrijeme bolovao od Alzheimera, pokazala je nova studija.
Profesor gerontologije Jean-Marie Serot vjeruje da je junak Prvoga svjetskog rata, "Lav iz Verduna", već patio od Alzheimerove bolesti kada su Nijemci pokorili Francusku u lipnju 1940.
Petainu su bile 84 godine kada je postao čelnik Višijevskog režima, koji je usvojio slične antisemitske zakone kao i nacistička Njemačka.
Više od 72 tisuće francuskih Židova zbog toga je skončalo u logorima smrti.
Kao svemoćni vođa marionetske države, Petain je proveo krajnje desni program "nacionalne obnove" i republikanski slogan "sloboda, jednakost, bratstvo" zamijenio "radom, obitelji, nacijom".
Profesor Serot smatra da je Petain vrlo vjerojatno "već imao Alzheimera" kada je došao na vlast 1940., a bolest je dvije godine poslije bila u fazi velikog neurokognitivnog poremećaja.
Petain je neposredno prije smrti 1951. u zatvoru na otoku uz zapadnu obalu Francuske pokazivao sve tipične znake Alzheimerove bolesti, objavio je Serot u članku u uglednom francuskom medicinskom časopisu.
"Znamo da se ta bolest godinama razvija i napreduje", dodao je.
Potpisao bi bilo što
Petain je zbog veleizdaje osuđen na smrt 1945., ali mu je zbog poznih godina kazna pretvorena u doživotni zatvor.
Serot kaže da je "prilično siguran" u svoju dijagnozu iz proučavanja dostupnih podataka i gledanja Petainovih snimaka, iako je stopostotna sigurnost nemoguća bez medicinskog pregleda ili obdukcije.
Godinama su kružile priče o Petainovoj slaboj koncentraciji, apatiji i problema s pamćenjem. Serot vjeruje da se to u ratu samo pogoršalo.
Višijevski ministar poljoprivrede Albert Chichery napisao je u srpnju 1940. da je "maršal dobro tri ili četiri sata dnevno, ali kad se umori, naročito navečer, možete ga dobiti da niti ne znajući potpiše bilo što".
Francuski povjesničar Laurent Joly, autor hvaljenje knjige "Država protiv Židova: Vichy, nacisti i progoni", rekao je AFP-u da je Serotova teorija prihvatljiva.
"U skladu je s onim što sam i ja zaključio u svojoj knjizi", rekao je.
"Mislim da su Petainov premijer Francois Darlan, ubijen 1942., njegov nasljednik Pierre Laval i šef policije Rene Bousquet bili oni koji su stvarno povlačili konce. Petain je blagoslovio ono što su radili ne shvaćajući u potpunosti posljedice", rekao je Joly.
Bio je bolestan
Međutim, američki povjesničar Robert Paxton, koji je u svojoj knjizi "Višijevska Francuska: Stara garda i novi poredak" prvi otkrio razmjere suradnje višijevskog režima s nacistima, sumnja da je Petain bio toliko slab.
"Gotovo sva svjedočanstva na kojoj se temelji ova studija napisana su nakon rata", rekao je Paxton AFP-u.
"Dobar se povjesničar oslanja na suvremene zapise, nepromijenjene kasnijim događajima", rekao je.
Proučavajući američke i njemačke arhive od 1941. do 1943., Paxton je zaključio da je "Petain bio star čovjek u silaznoj putanji, ali nije bio senilan". No, to je nedvojbeno postao do 1947., priznaje Paxton.
Serot kaže da je on liječnik, a ne sudac koji utvrđuje je li Petain bio odgovaran za svoje postupke. "Ja samo kažem da je bio bolestan".
Dokazani Alzheimer sigurno bi promijenio način kojim povjesničari sude generalu, rekao je Joly.
"Ali bez apsolutnog dokaza, ostajemo pri onom što su specijalisti iz onog doba dugo sumnjali, da je Petain bolovao od nekog oblika senilnosti", zaključio je.