Nepravomoćna haška presuda bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću za zločine u BiH druga je nakon one bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću u kojoj nije prihvaćena teza tužiteljstva da su sudionici udruženog zločinačkog pothvata bili i visoki srbijanski dužnosnici.
Optužnice protiv Mladića i Karadžića za genocid i druge zločine u BiH sadržavale su iste članove udruženog zločinačkog pothvata. Uz pripadnike političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba među kojima su bili Mladić, Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Nikola Koljević optužnica je navodila i bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, dužnosnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, vođu paravojnih postrojba Željka Ražnatovića Arkana i vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja.
Prema sažetku presude Mladiću koji je u srijedu u Haagu pročitao sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Alphons Orie iz sudioništva u udruženom zločinačkom pothvatu 'otpali' su Milošević, Stanišić, Simatović, Arkan i Šešelj.
Na samo dva mjesta spominju se veze sa Srbijom.
"On (Mladić) je bio u izravnom kontaktu s članovima vodstva Srbije i članovima glavnog stožera vojske Savezne Republike Jugoslavije kako bi osigurao da se zadovolje vojne potrebe VRS", pročitao je sudac Orie u dijelu sažetka presude posvećenom sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu.
U dijelu sažetka Mladićeve presude koji se odnosio na udruženi zločinački pothvat cilj kojega je bio višegodišnje teroriziranje stanovnika Sarajeva navodi se da je Mladić "osiguravao vojnu pomoć vojske Savezne Republike Jugoslavije tijekom opsade" grada.
U nepravomoćnoj presudi Karadžiću za ista djela za koja je u srijedu osuđen i Mladić kao članovi udruženog zločinačkog pothvata navedeni su uz političko i vojno vodstvo bosanskih Srba i Željko Ražnatović Arkan i Vojislav Šešelj.
General Mladić je u srijedu nepravomoćno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH nad nesrpskim stanovništvom od 1992. do 1995. Za iste zločine Karadžić je u ožujku 2016. osuđen na 40 godina zatvora.