Švedska je proteklih mjeseci poznata kao možda jedina zemlja koja se s pandemijom novog koronavirusa borila na malo drugačiji način od ostalih. Nije bilo strogih restriktivnih mjera, gospodarstvo nije zaustavljeno, društveni život nastavljen je uz pridržavanje osnovnih mjera opreza. Sada je svijet obišla vijest prema kojoj glavni državni epidemiolog Anders Tegnell u razgovoru za švedski radio tvrdi kako su te mjere bile preblage te da bi mnogo manje ljudi umrlo da je Švedska uvela rigoroznije obrasce ponašanja.
Ipak, kako navodi The Local, čini se da su njegove riječi pomalo krivo shvaćene, jer Tegnell u novom istupu kaže da se njegove tvrdnje ne bi nikako trebale shvaćati kao kritika čitave švedske epidemiološke strategije.
Znatno blaže mjere
- Da se ponovno suočimo s ovom bolešću, i da znamo ono što smo do sada o njoj naučili, mislim da bismo rješenje tražili negdje na sredini između onoga što je radila Švedska, a što ostatak svijeta - rekao je Tegnell, jedan od najvažnijih ljudi u švedskoj borbi protiv virusa, u radijskoj emisiji Ekot u srijedu ujutro.
Njegov norveški kolega Frode Forland, direktor za zarazne bolesti i javno zdravstvo pri Norveškom institutu javnog zdravlja, prošlog je mjeseca Švedsku optužio za aljkavost pri donošenju planova borbe protiv pandemije, kao i za nedovoljnu brzinu prilagodbe novim informacijama.
- Vidjeli smo više pokazatelja prema kojima je ova epidemija bila različita od uobičajene zaraze gripom. Bila je mnogo zaraznija i mnogo ozbiljnija, a smrtnost je bila oko pet puta viša - rekao je Forland novinarima.
The Local podsjeća kako je Švedska tijekom pandemije usvojila značajno blaže mjere nego ostale europske zemlje. Doduše, zabranili su događaje s više od pedeset ljudi te ograničili posjete staračkim domovima, ali su se u mnogočemu oslanjali na građansku savjest da sami poduzmu potrebne mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze. Mjere se nisu strogo provodile, vlasti su očekivale da Šveđani sami razumiju važnost održavanja distance te da se posebno štite najugroženije skupine poput onih starijih od 70 godina, a svima je preporučeno da redovito peru ruke i izbjegavaju nepotrebna putovanja.
Taj je pristup imao određenih rezultata - epidemija gripe završila je znatno ranije nego što je to bio slučaj proteklih godina, no nisu spriječile smrt oko 4.400 ljudi, što je znatno više nego u ostalim nordijskim zemljama gdje su pravila bila znatno stroža.
Posebno je zabrinjavajuć, piše The Local, bio proboj koronavirusa u domove za starije i nemoćne. Više od pedeset posto umrlih starijih od 70 godina bili su u domovima za starije, a oko četvrtine je koristilo instrumente kućne njege, objavile su švedske vlasti.
'Kako znamo što je učinkovito?'
Tegnell se u razgovoru u spomenutoj radijskoj emisiji ipak složio da je previše života izgubljeno.
- Vjerujem da postoji prostor za napredak u pitanju mjera. Bilo bi dobro kada bismo mogli točno znati što zatvoriti kako bismo spriječili širenje zaraze, ali ne vjerujem da je potpuna karantena rješenje. U budućnosti ćemo razmatrati što još treba učiniti kako bi se spriječile nove smrti - rekao je Tegnell koji i dalje tvrdi kako nije posve jasno je li Švedska trebala drugačije postupiti te kako je i kojim tempom trebala uvoditi restrikcije.
- Sve su druge zemlje uvele sve mjere odjednom. Problem takvog pristupa jest u tome što ne znate koje mjere uopće imaju učinka, a koje ne, za razliku od Švedske koja je mjere uvodila postupno, evaluiravši učinke svake od njih. Sada, kada mjere polako popuštaju, možda ćemo moći jasnije znati koje su učinkovitije od drugih.
Njegove su riječi, kaže, pogrešno interpretirane kao odustajanje od liberalnog pristupa. Na redovitoj press konferenciji, nekoliko sati nakon radijskog intervjua, rekao je da se mjere mogu mijenjati, ali da njegov tim nikada neće drastično promijeniti strategiju za koju su se odlučili.
- I dalje mislimo da je to dobra strategija. naravno da se uvijek može poboljšati. Mislim da bi bilo čudno na to pitanje odgovoriti ikako drugačije, svakako se sve uvijek može učiniti bolje - kaže Tegnell koji ne negira svoje riječi vezane uz strategiju, ali smatra da su pogrešno interpretirane.
Švedske vlasti na udaru su drugih zemalja zbog svoje strategije, no u više su navrata istaknuli kako je borba protiv korone "maraton, a ne sprint".
Vjeruju kako bi uvođenje strogih restriktivnih mjera moglo napraviti više štete nego koristi.
- Nema nikakvih dokaza da bismo imali bolje brojke da smo uveli stroge mjere. Velika Britanija to je učinila, a rezultat nije najbolji - zaključio je glavni švedski epidemiolog.