Posljednji čelnik nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Mihail Gorbačov, napisao je za magazin Time tekst u kojem analizira probleme današnjeg svijeta i apelira na države članice Vijeća sigurnosti UN-a da smanje tenzije koje opterećuju svjetsku geopolitičku situaciju.
Njegov tekst prenosimo u cijelosti na hrvatskom jeziku, a na engleskom jeziku možete ga pročitati na ovom linku.
- Današnji svijet preopterećen je problemima. Donositelji odluka čini se zbunjeni.
No, nijedan problem danas nije važniji nego militarizacija politike i nova utrka u naoružanju. Zaustavljanje i okretanje te utrke koja vodi k uništenju mora biti naš prioritet. Sadašnja situacija je naprosto previše opasna.
Više trupa, više tenkova i više oklopnih vozila dovodi se u Europu. Vojne snage i oružje NATO-a i Rusije sve su bliže jedni drugima, kao da žele pucati jedni na druge. Dok državni budžeti sve teže zadovoljavaju esencijalne ljudske potrebe, potrošnja na vojsku raste. Novac se vrlo lako nalazi za sofisticirana oružja čija je destruktivna moć usporediva s onom oružja za masovno uništenje; troši se na podmornice čija jedna salva balističkih raketa može uništiti pola kontinenta; troši se na proturaketne sustave koji umanjuju strateške mogućnosti.
Političari i vojni zapovjednici sve više zvuče kao da su u ratu, a obrambene doktrine sve su opasnije. Komentatori i TV voditelji pridružuju se huškačkom zboru. Sve izgleda kao da se cijeli svijet sprema na rat.
Molglo je biti drugačije.
U drugoj polovici 1980-ih godina SSSR je sa SAD-om započeo proces smanjivanja nuklearnog arsenala i snižavanja prijetnje nuklearnim ratom. Kako su do sada Rusija i SAD izvijestile na konferenciji koja ocjenjuje učinke Ugovora o nuklearnom razoružanju, 80 posto nuklearnog oružja akumuliranog tijekom Hladnog rata je ili uništeno ili otpisano. Ničija sigurnost time nije umanjena, i opasnost započinjanja nuklearnog rata usred tehničke greške ili nesreće je smanjena.
To je bilo moguće postići zbog svijesti lidera vodećih nuklearnih sila o nedopustivosti nuklearnog rata. U studenom 1985. godine na prvom summitu u Ženevi lideri Sovjetsko Saveza i SAD su objavili:
- U nuklearnom ratu ne može se pobijediti i nikad se ne smije započeti. Naše dvije nacije neće tražiti vojnu nadmoć - ova je izjava bila dočekana s uzdahom olakšanja diljem svijeta.
Sjećam se sastanka Politbiroa (vrhovnog tijela vlasti Komunističke partije, op. a.) 1986. godine na kojem se raspravljalo o obrambenoj doktrini. Predloženi nacrt imao je u sebi sljedeći pasus: "Odgovoriti na napad svim raspoloživim sredstvima". Članovi Politbiroa pobunili su se protiv te formulacije. Svi su se složili da nuklearno oružje treba služiti samo jednoj svrsi: sprječavanju rata. A krajnji cilj trebao bi biti svijet bez nuklearnih oružja.
No, danas se nuklearna prijetnja ponovno čini realnom. Odnosi između velikih sila idu od lošeg prema gorem već nekoliko godina. Zagovornici naoružavanja i vojno-industrijskih kompleksa trljaju ruke od zadovoljstva.
Moramo izaći iz ovakve situacije i nastaviti politički dijalog stremeći zajedničkim odlukama i zajedničkim akcijama.
Postoji pogled koji tvrdi da bi se dijalog trebao fokusirati na borbu protiv terorizma. To je doista važan, hitan zadatak. Ali, kao jezgra normalnog odnosa i eventualnog partnerstva, nije dovoljan.
Fokus bi opet trebao biti na prevenciji rata, prestanku utrke u naoružanju i smanjivanju nuklearnog arsenala. Cilj bi trebao biti da se složimo ne samo o konačnom broju i razini nuklearnog oružja, nego o proturaketnoj obrani i strateškoj stabilnosti.
U modernom svijetu rat treba zabraniti, zato što se nijedan problem s kojim se suočavamo ne može riješiti ratom. Ni siromaštvo, ni okoliš, ni migracija, ni rast populacije niti manjak prirodnih resursa.
Apeliram na članove Vijeća sigurnosti UN-a, tijela koje nosi osnovnu odgovornost za međunarodni mir i sigurnost, da poduzme prvi korak. Specifično, predlažem sastanak čelnika članica Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, op. a.) na kojem će donijeti rezoluciju da je nuklearni rat nedopustiv i nikad se ne smije dogoditi.
Mislim da bi inicijativa za takvu rezoluciju trebala doći od Trumpa i Putina - predsjednika dvije nacije koje imaju više od 90% svjetskog nuklearnog arsenala i samim time snose najveću odgovornost.
Predsjednik Franklin Delano Roosevelt jednom je rekao da je jedan od glavnih sloboda - sloboda od straha. Danas teret straha osjećaju milijuni ljudi, a glavni razlozi za to su militarizacija, oružani sukobi, utrka u naoružanju i nuklearni Damoklov mač. Osloboditi svijet od straha znači oslobodi ljude. To bi trebao biti zajednički cilj nakon kojeg bi se mnogi drugi svjetski problemi lakše riješili.
Vrijeme za odluku i činjenje je sada.