ZAGREB - Oko 30.000 zaposlenih u javnom sektoru do kraja godine bi trebalo biti raspoređeno u “radnu pričuvu” tijekom koje bi dobivali 60 posto plaće, a nakon 12 mjeseci bi dobili otkaz. Jedna je to od mjera koje grčka vlada namjerava uvrstiti u svoj plan štednje koji bi joj trebao omogućiti novu, osam milijardi eura tešku tranšu zajma. Bez tog novca Grčka je osuđena na bankrot.
Ključni sastanak
Vlada u Ateni plan mora donijeti prije današnjeg zasjedanja 17 zemalja koje preko Europskog fonda za financijsku stabilnost spašavaju prezaduženu Grčku.
Inače, prava djelatnika javnog sektora u Grčkoj zaštićena su i Ustavom u kojem se nalazi i spomenuta “radna pričuva”. Ona se dosad koristila kao svojevrsni prijelazni rok između punog rada i mirovine, kada su Grci s tom povlasticom dobivali znatno smanjen opseg posla za nešto manju plaću. Ministar financija Evangelos Venizelos rekao je da je vlada razradila “transparentne i objektivne kriterije” za odabir onih koji će, nakon radne rezerve, biti poslani među nezaposlene.
Prema tom planu, deficit grčkog proračuna iduće bi se godine trebao smanjiti za 615 milijuna eura, a u petoj godini njegove provedbe deficit bi trebao biti manji za tri milijarde eura. Sve to izgleda jako malo u odnosu na više od 350 milijardi eura duga koji se svalio na Grčku, a vlada svaki mjesec traži novi kredit za isplatu plaća.
Dani neizvjesnosti
No, i te bi mjere trebale uvjeriti zemlje koje još nisu poduprle nove mjere za pomoć Grčkoj da konačno daju svoj pristanak. Zbog odbijanja jedne od stranaka vladajuće koalicije da pomogne spasu eura i Grčke, Slovačka se našla pod žestokim pritiskom ostalih članica eurozone i Europske komisije.
Naime, stranka Sloboda i solidarnost usprotivila se jačanju Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) jer smatra da je nepravedno da Slovačka, kao jedna od najmlađih i najsiromašnijih članica zone eura, mora spašavati znatno bogatiju Grčku. U Slobodi i solidarnosti su zaprijetili da će zakon o jačanju fonda za spas Grčke blokirati u parlamentu.
Slovaci se lome
Odbijanje dijela političke elite u Bratislavi da dodatno pomogne spasu problematične Grčke naišlo je na žestoku reakciju u Bruxellesu, gdje je povjerenik Europske komisije Maroš Šefčovič od vladajućih slovačkih stranaka zatražio da postignu kompromis oko spornoga fonda. Nakon susreta sa slovačkim predsjednikom Ivanom Gašparovičem, Šefčovič je upozorio da se Bratislava igra vlastitim kredibilitetom. Čini se da je europski pritisak urodio plodom jer je slovačka premijerka Iveta Radičova u petak najavila kako vjeruje da će parlament do 14. listopada poduprijeti jačanje EFSF-a.