RUKU POD RUKU

HOĆE LI NA BALKANU NASTATI NOVA ZAJEDNICA DRŽAVA? Desetljećima su ove države štetile jedna drugoj, neke čak i ratovale, a sada opet žele ići zajedno

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 10.11.2019. u 16:57

North Macedonia's Prime Minister Zoran Zaev, Albania's Prime Minister Edi Rama and Serbia's President Aleksandar Vucic talk at a news conference during trilateral meeting in Ohrid, North Macedonia November 10, 2019.REUTERS/Ognen Teofilovski
REUTERS

Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev

Zemljama Zapadnog Balkana gospodarska suradnja teško ide: carine, loša infrastruktura i napetosti među susjedima koče tržište. To bi se trebalo promijeniti, smatra Norbert Mappes-Niediek

Jesu li čuda tako lako ostvariva? To pitanje pada na pamet dok ovih dana pratite aktivnosti trojice moćnih muškaraca na Balkanu. I to netom nakon što je EU zbog veta Francuske odbacila dalje pregovore o pristupanju. Upravo sada, kada su učestala upozorenja o novim napetostima u regiji, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija čine ogromne korake ka jednom upravo čudesnom dogovoru.

Godinama je Bruxelles insistirao na tješnjoj suradnji između balkanskih zemalja, posljednji put na sastanku u Trstu prije dvije godine. Ironično je da se čini da je ta suradnja odjednom počela da funkcionirati, baš sada kada Bruxelles jedva još može ponuditi neku nadu. U Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji, održava se već drugi regionalni sastanak na vrhu u samo mjesec dana. Ne samo da se te tri države odlično slažu - one izričito pozivaju i ostale tri isključene zemlje da im se pridruže, čak i Kosovo. Nevjerojatno. Što se to tamo događa?

Carine i administracija

Balkanu je neophodna suradnja ili „povezanost" - kako to nazivaju stručnjaci EU-a. Na mnogim granicama često danima stoje kamioni s robom iz neke konkurentske zemlje. Carine i administrativne prepreke štite ta premala tržišta od susjeda.

 

Stopostotne carine koje je Kosovo uvelo na robu iz Srbije, jedinstvene su u svijetu. Putovanje je puno prepreka čak i za obične građane, posebno ljeti: smjena na graničnom prijelazu, znači da opet sat vremena sve stoji. To sve je kobno za privredu. Te male zemlje zbog svoje male kupovne moći nisu interesantne za investitore, a s tim šikaniranjem u transportu nisu podobne ni kao dobavljači za strana tržišta.

U svojoj utrci ka EU-u, balkanske zemlje su više puta naštetile jedna drugoj. Sada, izgleda, žele ići zajedno, ruku pod ruku. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev, u listopadu su zajednički formulirali cilj uvođenja „četiri slobode" na Balkanu, koje već važe u EU: slobodu kretanja za kapital, robu, usluge i ljude. Predviđeno je da „Mini-Schengen", kako ga naziva Vučić, omogući putovanja bez putovnica, samo s osobnom iskaznicom. Ideje bi trebale biti konkretizirane u nedjelju, a stvarnost će postati već 2021. godine.

Balkanska 'Mini-EU'?

Ali Balkan ne bi bio Balkan da se "vrag ne krije u detaljima". Trojica novih prijatelja svojim granicama gotovo u potpunosti okružuju - Kosovo. Putovanje bez prepreka „iz Srbije u Albaniju", kako je to Vučić obećao, zahtijevat će duge obilaznice, osim ako se ne uključi zemlja koju Srbija ne priznaje. Mnogi problemi koji su po najavama tri čelnika navodno riješeni u balkanskoj „mini-EU" - ili su vrlo kontroverzni ili samo teoretski riješeni, ali nisu praktično implementirani u teškom dijalogu o praktičnim pitanjima između Beograda i Prištine. Na primjer, uzajamno priznavanje diploma. Ako to nisu bile u stanju učiniti dvije, pitanje je kako će to postići šest zemalja.

North Macedonia's Prime Minister Zoran Zaev, Albania's Prime Minister Edi Rama and Serbia's President Aleksandar Vucic attend a news conference during trilateral meeting in Ohrid, North Macedonia November 10, 2019. REUTERS/Ognen Teofilovski
REUTERS
 

Ako se malo bolje pogleda, i željena carinska unija se nalazi pred preprekama koje je teško savladati, piše Deutsche Welle. Čak i prije nego što je Kosovo uvelo svoje astronomske carine na srpsku robu, tamo je postojala bojazan da bi Srbija svojom gospodarskom snagom mogla ugušiti delikatni procvat poslovnog krajolika u toj zemlji. Premijer Albin Kurti je godinama skupljao glasove zahtjevom za totalnim bojkotom srpske robe. Bogatija Crna Gora se, pak, plaši jeftine srpske konkurencije.

Ono što je također neriješeno je pitanje kompatibilnosti carinske unije sa sporazumom o slobodnoj trgovini koji je Srbija nedavno sklopila s Putinovom Euroazijskom gospodarskom unijom. Hoće li će sve balkanske zemlje ubuduće slobodno trgovati s Rusijom, Kirgizijom ili Armenijom? I koliko je euroazijska zona slobodne trgovine kompatibilna sa sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju koje su sve zemlje Balkana zaključile s EU-om?

Kosovo - nerješiv problem

Srž ove „Balkanske EU" je nova osovina Beograd - Tirana. Insceniranjem „povijesnog pomirenja Srba i Albanaca" prije tri godine, koristi su imali i Srbin Vučić i njegov albanski kolega Rama. Te zemlje jedva da imaju problema jedna s drugom i pomirenje nije ni bilo potrebno. Ali kada se spoje „Srbi" i „Albanci", nerješiv problem Kosova može da dovede do kratkog spoja: mnogo je lakše pregovarati s Tiranom nego s Prištinom.

S druge strane, Rama, koji sebe smatra „predsjednikom svih Albanaca", rado prihvaća to ponuđeno vodstvo. Pritom interesi Kosova bivaju zanemareni. A za Zaeva je dobro da sudjeluje u ovome: s jedne strane, poslije šamara koji je EU dala Sjevernoj Makedoniji potreban mu je vidljiv uspjeh. S druge strane, mora se osigurati da se Beograd i Tirana ne dogovore preko njegovih leđa i da sebi ne daju pregovaračku moć nad albanskim stanovništvom njegove zemlje.

Čuda su rijetka, ne samo na Balkanu. A ako ih ima, obično se radi o nekom šibicarskom triku.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo