ESKALACIJA NASILJA

HONG KONG TONE U KAOS Brutalne tučnjave na ulicama, ljudi umiru, ekonomija sve lošija

    AUTOR:
    • Iva Badanjak

  • OBJAVLJENO:
  • 16.11.2019. u 16:25

REUTERS

 

Počelo je kao mirni prosvjed protiv najavljenog zakona o izručenju, a razvilo se u najveće demonstracije kojima se kraj ne nazire tako skoro. Hong Kong je ušao u 24. tjedan masovnih prosvjeda i blokade javnog prijevoza, obrazovnih ustanova i gotovo svih javnih službi.

Val nezadovoljstva prelio se ulicama Hong Konga 9. lipnja, kad je gotovo milijun ljudi iskazao nezadovoljstvo zbog planiranog uvođenja kontroverznog zakona o izručenju Kini. Prema tom prijedlogu zakona, vlasti Hong Konga mogle bi izručiti osobe kopnenoj Kini u kojoj su sudovi pod kontrolom Komunističke stranke. No, prvo treba objasniti zašto Hong Kong taj prijedlog smatra nedopustivim. Naime, Hong Kong je bivša britanska kolonija koja od 1997. godine pripada Kini po načelu “jedna zemlja, dva sustava”.

Kineski obruč

Danas je ona, prema deklaraciji dogovorenoj 1984. godine između bivše britanske premijerke Margaret Thatcher i kineskog vođe Deng Xiaopinga, posebna administrativna regija Narodne republike Kine i takva bi trebala ostati do 2047. godine. Trebao bi imati vlastitu zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast te za razliku od Kine, dopuštati slobodu govoru, korištenje interneta i javna okupljanja. Međutim, sloboda koja bi im trebala biti osigurana, postajala je sve tanjom, a građani su osjećali kako se kineski obruč sve više steže.

Povod za prijedlog zakona o izručenju bio je slučaj muškarca iz Hong Konga koji je optužen da je zadavio svoju trudnu djevojku dok su bili na Tajvanu i potom pobjegao u Hong Kong kako mu se ne bi sudilo. Ali, mnogi građani Hong Konga osjetili su strah da bi taj zakon mogao biti zloupotrijebljen protiv svih onih koji misle i djeluju drukčije od kineske vlade. I tako je sve počelo. Prosvjednici su uzeli u ruke zviždaljke i transparente, odjenuli se u crno (neformalna uniforma demonstracija) i marširali ulicama.

Međutim, kako je policija umjesto riječima počela odgovarati suzavcima, vodenim topovima i gumenim mecima, tako je i dio prosvjednika zamijenio način izražavanja nezadovoljstva - izvadili su palice, boce, cigle, kišobrane, lukove i strijele. Umjesto jednog, poslali su pet zahtjeva - ukidanje zakona o izručenju, provođenje neovisne istrage o brutalnosti policije tijekom demonstracija, prestanak nazivanja prosvjednika “pobunjenicima”, amnestija pritvorenih prosvjednika i univerzalno pravo glasa.

Eskalacija

Predsjednica vlade Carrie Lam, koju optužuju da je produžena ruka Pekinga, u međuvremenu je ispunila jedan zahtjev (onaj o izručenju), ali prosvjednici su shvatili da više nije riječ o borbi protiv lokalnih vlasti. Shvatili su da je vrijeme za “sad il’ nikad” i krenuli u povijesnu borbu protiv Kine. Na ulice je izašlo više od dva milijuna ljudi i tako svaki vikend. S vremenom se činilo da se prosvjedi stišavaju, ali sve je eskaliralo kad je 8. studenoga umro student Alex Chow. Prosvjedi su postali nasilniji.

Zrakom su letjeli improvizirani Molotovljevi kokteli, a strani studenti morali su bježati iz kampusa jer su im sobe preotete ili zapaljene. Tjedan dana nakon toga, 70-godišnjak je umro nakon udarca ciglom, policija je upucala 21-godišnjaka živim metkom, a 57-godišnjak je zapaljen nakon svađe s demonstrantima.

Vlasti Hong Konga više nisu sigurne ni izvan zemlje. Ministrica pravosuđa Teresa Cheng gurnuta je u Londonu na pod i provodi se istraga protiv prosvjednika. Posljednje brojke govore ovako - održano je više od 400 demonstracija, više od 3500 osoba je uhićeno, ozlijeđeno je 300 policijskih službenika, a u javnim bolnicama je završilo 1235 prosvjednika, prenosi AP.

Brojka ozlijeđenih je puno veća, upozoravaju liječnici u privatnim bolnicama koji napominju da je k njima došlo najmanje 500 osoba zbog prijeloma kostiju ili iskašljavanja krvi izazvanog udisanjem dima. - Društvo je gurnuto na sam rub propasti - rekao je jedan policajac, prenosi Economist. “Hong Kong klizi prema propasti zvanoj terorizam”, negativističko su prognozirale lokalne vlasti.

Osim potpunog prekida uobičajenog života, Hong Kong se našao u dosad najvećoj ekonomskoj krizi. Gospodarstvo je palo za 3,2 posto u razdoblju od srpnja do rujna u usporedbi s istim razdobljem prošle godine te je vlada proglasila recesiju, prvu u posljednjem desetljeću. Iako je teško predviđati što bi se moglo događati, postoji nekoliko izglednih scenarija. Zasad je najvjerojatnije da će policija uhititi glavne organizatore prosvjeda, “pustiti” da se prosvjedi stišaju sami od sebe i naposljetku prekinu.

Scenariji

Drugi scenarij uključuje izravnu intervenciju Kine, odnosno slanje kineske vojske koja bi “stabilizirala situaciju”. Ovaj rasplet događaj manje je izgledan, ali i dalje nije isključiv. Najmanje izgledno je da će Kina udovoljiti svim zahtjevima prosvjednika, odnosno dati im potpunu demokraciju i neograničeno glasovanje u odabiru čelnika i parlamenta. 

Xi Jinping zaprijetio da će ukinuti načelo “jedna zemlja, dva sustava”

Zašto je počeo prosvjed?

Prvo okupljanje građana je bilo 9. lipnja zbog najave kontroverznog zakona o izručenju. Prema tom prijedlogu zakona, osuđenici bi mogli biti poslani u Kinu u kojoj je na vlasti Komunistička stranka, a prava građana su gotovo pa nepostojeća. Građani Hong Konga se boje da bi se taj zakon počeo primjenjivati i na sve ostale koji se ne slažu s komunističkim režimom Kine. Demonstracije su eskalirale nakon što je policija ispalila prvi metak i usmrtila studenta početkom studenog.

Koji su zahtjevi prosvjednika?

Prosvjednici imaju pet zahtjeva. Traže od vlasti potpuno povlačenje predloženog zakona o izručenju, provođenje neovisne istrage o brutalnosti policije tijekom demonstracija, prestanak nazivanje prosvjednika “pobunjenicima” (kažnjivo do deset godina zatvora), amnestija pritvorenih prosvjednika (do sada uhićeno više od 3000) i univerzalno pravo glasa. Čelnica Carrie Lam je pristala izvršiti jedan zahtjev (onaj o izručenju), ali demonstranti nisu stali i traže ispunjenje svih. “Imamo pet zahtjeva, ne jedan manje”, izjavili su.

Kakav status ima Hong Kong?

Hong Kong je bio britanska kolonija do 1997. godine, kad je predan Kini. To je bio dogovor bivše britanske premijerke Margaret Thatcher i kineskog vođe Deng Xiaopinga, koji su 1984. godine odlučili da će Narodna Republika Kina preuzeti Hong Kong po načelu “jedna zemlja, dva sustava”. Danas je Hong Kong posebna administrativna regija i takva bi trebala ostati do 2047. godine. Prema dogovoru, trebala bi imati vlastitu zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast te, za razliku od Kine, dozvoljavati slobodu govora, korištenje interneta i javna okupljanja.

Reakcija lokalnih vlasti i Kine?

Čelnica Hong Konga Carrie Lam bila je prisiljena povući sporni zakon o izručenju nakon pritiska više od dva milijuna ljudi.

Građani ju optužuju da radi po nalozima kineske Komunističke stranke. Prosvjednici traže njezinu ostavku. Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je da protesti ugrožavaju načelo “jedne zemlje, dva sustava” i zatražio je “prekid nasilnih sukoba i vraćanje reda”.objave. To će biti prvi u nizu poziva.

Statistika

- 400 demonstracija održano

- više od 3500 osoba uhićeno

- 300 policajaca ozlijeđeno

- više od 1230 prosvjednika ozlijeđeno

- 3,2 posto bio je pad gospodarstva od srpnja do rujna u usporedbi s istim razdobljem prošle godine

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo