'DOBRA VIJEST'

Hrvatski europarlamentarci: Bugarski naglasak na proširenju EU pozitivan znak za zapadni Balkan i Hrvatsku

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 17.01.2018. u 17:43

Tinjan, 181014.
Danas je u Tinjanu otvoren 8. ISAP, internacionalni sajam prsuta. Svecanom otvorenju prisustvovali su mnogi uzvanici sa politicke scene. Na sajmu svoje proizvode izlaze 40-ak europskih proizvodjaca prsuta. Na fotografiji: Ivan Jakovcic, europarlamentarac
Foto: Danijela Peracic / CROPIX
Danijela Peračić / CROPIX

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentom većinom su složni kako je naglasak bugarskog predsjedništva Europskom unijom na potrebu proširenja na zapadni Balkan znak da ona počinje ozbiljnije razmišljati o tom pitanju, te da je to dobra vijest za Hrvatsku.

Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci predsjeda Europskom unijom, istaknuo je u srijedu u Parlamentu kako je pravi trenutak da se državama zapadnog Balkana poruči da za njih postoji europska perspektiva. Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.

Zastupnik Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) istaknuo je kako je bugarsko predsjedništvo postavilo dvije jako dobre teme, te je naglasio da je ugodno iznenađen "njihovom ambicijom da otvoreno i bez rukavica pričaju o potrebi širenja Unije na zapadni Balkan, i to na kritički, ali i nekritički način". Osim proširenja, zastupnik liberala podsjetio je da je Sofija zainteresirana za kohezijsku politiku, što znači da želi upozoriti da je vrijeme da se njezine dobrobiti usmjere na novopridošle zemlje u Uniju, poput Hrvatske, Bugarske ili Rumunjske.

Jozo Radoš (GLAS/ALDE) rekao je kako je u trenutnim okolnostima, kad se stvari na zapadnom Balkanu kompliciraju i kad zbog raznih unutrašnjih i međusobnih poteškoća postoji jedan opći trend zastoja kod gotovo svih uključenih zemalja, jako dobro da je bugarsko predsjedništvo stavilo fokus na proširenje Unije na to područje, čime u Vijeću može proširiti svijest oko važnosti zapadnog Balkana i opasnosti od daljnjeg nazadovanja tog prostora i izbijanja novih sukoba.

"Ne mislim da Bugarska može nešto posebno postići ili nešto preokrenuti u tih šest mjeseci, ali dizanje svijesti i možda neki mali iskoraci su svakako dobri za taj prostor i za Hrvatsku", smatra Radoš.

Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) tvrdi kako je sami summit u Sofiji u svibnju na kojem će se po prvi put nakon solunskog summita 2003. godine održati skup zemalja zapadnog Balkana u europskom kontekstu znak da Europa počinje ozbiljnije shvaćati sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe.

Bugarski premijer Borisov je u srijedu spomenuo ubojstvo srpskog političara Olivera Ivanovića na Kosovu, čime "je ukazano da se sigurnosna situacija treba shvatiti ozbiljnije, jer jedan veliki požar može opet zahvatiti čitav Balkan", smatra zastupnica. "Ukoliko se ne obrati pozornost na taj prostor, to će utjecati ne samo na nove konflikte i terorizam, nego i na još veće valove izbjeglica od kojih će se Europa morati braniti, što već duže vrijeme ponavljam. Hrvatska je tu najodgovornija jer ima najdužu granicu", upozorila je Zovko, dodavši kako "očekuje da će Europa shvatiti ozbiljnost situacije i početi rješavati te probleme".

Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnica je istaknula kako je pitanje postoji li u toj državi uopće volja za ulaskom u Unijom, osim među Hrvatima, jer na tamošnje političke elite utječu i Rusija, Kina i Turska. "Sjedinjene Države nažalost trenutno nisu u punoj snazi na djelu u BiH, a one su sukreator daytonskog mirovnog sporazuma", rekla je Zovko, ustvrdivši kako je potrebno snažnije djelovanje Washingtona u suradnji s Europom kako bi se došlo do rješenja tamošnje stagnacije.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) naglasio je kako stagnacija na Balkanu proizvodi probleme, a ne stabilnost, "i to dvojake – u odnosima između država, no i na konflikte unutar država koji su mnogo utjecajniji". "Postoje mnogobrojne veto skupine kojima promjene nisu u interesu, pogotovo ne usvajanje europskih standarda,  postizanje društva sa sniženom razinom korupcije, države u kojima postoji sloboda medija i izražavanja, u kojima funkcionira pravosuđe i u kojima je jak parlamentarizam", što u većini država zapadnog Balkana ne funkcionira, ističe Picula.

"Događaji na Kosovu pokazali su koliko je važno ne samo da EU reagira, nego i da pokušava spriječiti takav razvoj, a očekujemo da će Bruxelles u veljači predstaviti svoj program o nastavku politike proširenja i dati jasnije smjernice kako će se taj program realizirati, a da ćemo u proljeće dobiti izvještaj o pojedinačnom napretku zemalja", rekao je zastupnik socijaldemokrata.

Picula zaključuje kako su se svi u EU-u suglasili da je pitanje zapadnog Balkana važna tema i dali podršku Sofiji, te da je "očito da iza bugarskog plana stoji cijela EU". "Ono što daje nadu je cijela serija predsjedanja država koje na ovaj ili onaj način pokazuju senzibilitet prema zapadnom Balkanu. Tu su prije svega Austrija i Rumunjska, a nije daleko ni hrvatsko predsjedanje".

"Zbog toga se nadam da to neće biti reagiranje na incidente nego da će ta politika doista dobiti jasniji sadržaj", zaključio je.

Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) izrazila je skepsu oko bugarskih mogućnosti utjecaja po pitanju proširenja. "Ne može Bugarska nametnuti tu temu ako Juncker i ostali to ne dopuste. Ovo je 'ajmo malo igara' da ljudi misle da ima više demokracije u Europskom parlamentu", rekla je zastupnica konzervativaca.  "Da se netko doista želi zauzeti za zemlje Balkana, poslali bi tamo ljude da pomažu, da pokažu što je sve potrebno napraviti, i to ne bi bio problem. Ovo je više 'mi vas želimo, radite što možete pa ćemo mi odlučiti'".

"Ne vjerujem da ima toliko želje za proširenjem, jer da ima oni bi to i pokazali svojim radom, a ne samo govorom", zaključuje Tomašić.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver. Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30 poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti "dva ili tri" poglavlja. Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno pogoršano u utorak Ivanovićevim ubojstvom.

Izdvajamo