Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, suočen s optužbama da je odustao od zaštite “pluća zemlje” te da dopuštanjem pojačane sječe i spaljivanja amazonske prašume direktno doprinosi njezinu uništenju preko svake granice oporavka, odlučio je svu odgovornost svaliti na druge.
Za požare koji trenutno plamte njegovom zemljom krive su, tvrdi on, nevladine organizacije. One ih namjerno podmeću kako bi, smatra Bolsonaro, osramotile njegovu vlast.
“Koja je namjera kad se postavlja pitanje spaljivanja Amazone, koje je, po mom mišljenju, možda izazvano od strane nevladinih organizacija zato što su izgubile novac? Napraviti probleme Brazilu”, ustvrdio je Bolsonaro.
Dokazi?
Ranije je rekao da su pripadnici tih organizacija otišli s kamerama u šumu i podmetnuli požar kako bi ga mogle snimiti. Kad su ga pitali ima li konkretne dokaze kojima može potkrijepiti svoju tvrdnju ili može li navesti imena nevladinih organizacija koje to čine, Bolsonaro je uzmaknuo. Nema pisanih tragova, ustvrdio je, to je samo njegov osjećaj.
U međuvremenu Brazil gori. Ove je godine u toj državi zabilježeno čak 72.000 požara, što je povećanje njihove učestalosti od nevjerojatnih 84 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, stoji u podacima tamošnjeg Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, na koja se poziva i britanski list Guardian. Više od polovice ih se rasplamsalo upravio na području Amazone. A za to je, smatraju mnogi, izravno odgovoran Bolsonaro, odnosno njegova vlast koja je olabavila provođenje zakona o zabrani sječe i paljenja šume u svrhu dobivanja obradivih površina ili rančeva za uzgoj stoke. Navodno vlasti više ne izdaju toliko kazni, a nadležni su ministri dali do znanja da su skloniji drvosječama nego čuvarima šume. Takvu situaciju onda iskorištavaju i lokalni poljoprivrednici.
Prema pisanju brazilskog medija Folha de São Paulo, u nekim su područjima poljoprivrednici čak organizirali tzv. dan požara, odnosno koordinirano spaljivanje šume u svrhu njezina raskrčivanja radi dobivanja obradive površine. Njihovo samopouzdanje i hrabrost navodno proizlaze iz toga predsjednikovih signala da je spreman “otvoriti” područja koja su dosad bila zaštićena. Nevladine organizacije Bolsonarove optužbe karakteriziraju kao apsurdni pokušaj preusmjeravanja pozornosti s ilegalne prakse kojoj pribjegava aktualna vlast - ilegalne sječe koja je u srpnju dosegnula tempo nestajanja šumske površine veličine triju nogometnih terena u minuti. Tvrde da Bolsonaro od samog dolaska na vlast sustavno rastače tamošnju ekološku politiku.
Zaštita
Zbog događaja na području Amazone počela se zgražati i međunarodna zajednica. Norveška i Njemačka su, primjerice, suspendirale donacije koje inače uplaćuju u brazilski Fond za Amazonu, a koje idu nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom okoliša te vladinim agencijama.
Značajan porast učestalosti sječe stabala u Brazilu zabilježen je u srpnju, na što se u kolovozu nakalemilo masovno paljenje. U brazilskoj državi Amazonas energija koja se ispuštala u atmosferu 15. kolovoza bila je čak 700 puta veća od prosjeka za taj datum u posljednjih 15 godina.
S velikim se požarima suočava i susjedna Bolivija. Tamo je izgorjelo 5180 četvornih kilometara šume.
Dok Amazonija gori, Bolsonaro svijetu poručuje da se ne miješa
U jeku sve većih međunarodnih kritika zbog požara koji bijesne širom Amazonije, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro u četvrtak je priznao da je moguće da farmeri ilegalno podmeću šumske požare, no rekao je da se stranci ne trebaju miješati u brazilska unutarnja pitanja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres na Twitteru su izrazili zabrinutost zbog požara koji su dosegli rekordan broj ove godine, uništili široke pojase šume koji se smatraju vitalnim bedemom protiv globalnog zatopljenja.
Bolsonaro je ljutito odgovorio na to što smatra upletanjem.
"Te zemlje koje ovdje šalju novac, ne šalju ga iz milosrđa ... šalju ga u svrhu upletanja u našu neovisnost", rekao je u prenošenju uživo putem Facebooka.
No ranije u četvrtak, rekao je da Brazil sam nema sredstava da kontrolira požare.
"Amazonija je veća od Europe, kako se možete boriti protiv podmetnutih požara na takvu prostoru", pitao je novinare nakon što je napustio predsjedničku rezidenciju. "Nemamo za to sredstava".
Požari u Amazoniji porasli su za 83 posto ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, pokazuju vladini podaci.
Premda požari jesu uobičajeni i prirodni događaji u ovo doba godine, zaštitari prirode za ogromno povećanje broja požara okrivljuju farmere koji vatru podmeću radi stvaranja pašnjaka.
Farmeri su možda dobili prešutno ohrabrenje desničarskog predsjednika, koji je vlast preuzeo u siječnju.
Bolsonaro je u više navrata rekao da vjeruje kako Brazil mora otvoriti Amazoniju za poslovne interese, da dopusti rudarstvo, poljoprivredu, drvnim kompanijama da iskoriste prirodne izvore.
U srijedu je za podmetanje požara okrivio nevladine organizacije, za što nije dao ni jedan dokaz.
Čini se da je uzmaknuo u četvrtak, kad je prvi put izrekao da bi u pozadini podmetanja mogli biti farmeri.
(Hina)