Japanska vlada je u petak prihvatila rekordno visok prijedlog vojnog proračuna, velikim dijelom namijenjen proturaketnim sustavima iz SAD-a.
Japanski proračun za obranu raste već šestu godinu za redom i iznosi oko 46 milijardi dolara, 1,3 posto više nego prethodni.
Najveća pojedinačna stavka je 137 milijardi jena, oko 1,2 milijarde dolara, za jačanje obrane protiv možebitnog napada balističkim raketama iz Sjeverne Koreje. Predviđeni proturaketni sustavi velikim su dijelom američke proizvodnje.
Velika sredstva za opremu većinom američkog porijekla znači da su japanski planeri obrane primorani srezati domaće vojne programe, uključujući i staru ambiciju da Japan razvije i proizvode svoj napredni nevidljivi zrakoplov nazvan F-3.
U studenom je predsjednik SAD-a Donald Trump, čija administracija traži od saveznika veći doprinos zajedničkoj obrani, pozvao japanskog premijera Shinza Abea da kupuje više američkog oružja.
Eventualni američki napad isprovocirao bi rat
Tenzije na Korejskom poluotoku još uvijek ne jenjavaju, a jutros su dodatno buknule prilikom bijega još jednog sjevernokorejskog vojnika u Južnu Koreju. Sjevernokorejski vojnik je neozlijeđen prešao demilitariziranu zonu, no južnokorejski vojnici su ispalili nekoliko desetaka hitaca upozorenja prema sjeveru kako bi mu pružili zaštitu. Prije dva dana su procurile i informacije da SAD priprema ograničeni udar na Sjevernu Koreju kako bi joj „raskrvario nos“ i neutralizirao barem dio infrastrukture za lansiranje balističkih projektila, a možda i neka od skladišta oružja. Tako bi se demonstrirala krajnja odlučnost od strane SAD-a.
Ipak, takav plan bi gotovo sigurno isprovocirao rat. Dođe li do takvog ograničenog napada, Kim Jong-un morao bi odgovoriti ratom čak i kada to ne bi želio. U suprotnom bi se prikazao slabim te riskirao nekoliko za njega izuzetno nepovoljnih scenarija. Riskirao bi da drugi preuzmu kontrolu nad državom, da ga pritom ili ubiju ili svedu na običnu figuru. Još opasnije bi bilo slabljenje vjere populacije u režim, koja bi mogla prerasti u otvoreni bunt pokrenut krajnje siromašnim građanima s jedne i duboko razočaranom i golemom vojskom s druge strane.
Nuklearna Sjeverna Koreja je činjenica koja se neće tako skoro mijenjati, i to jer Južna Koreja i Kina nikako ne žele rat, a ne zato jer SAD ne bi mogao izaći na kraj sa Sjeverom u scenariju totalnog rata. Naime, niti veličina same zemlje niti nuklearni arsenal Sjeverne Koreje nisu dostatni da bi mogli pružiti kredibilno strateško odvraćanje SAD-a jer je doktrina međusobno zajamčenog uništenja neprovediva. Učinak svakog eventualnog nuklearnog udar na SAD, čak i kada bi bojne glave stigle na ciljeve, bio bi neznatan s obzirom na veličinu te zemlje, dok bi Sjeverna Koreja u uzvratnom udaru mogla biti u potpunosti uništena. (Jan Ivanjek)