XI JINPING NA TAPETI

JE LI UZDRMANA POZICIJA NAJMOĆNIJEG ČOVJEKA KINE? Iako Hong Kong već tri mjeseca tresu prosvjedi, on i dalje ne zna kako riješiti krizu

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 07.09.2019. u 18:36

Amir Abdullah Dalsh / Andy Wong / Reuters / Profimedia, AFP

Xi Jinping i prosvjedi u Hong Kongu

 

U siječnju ove godine kineski čelnik Xi Jinping upozorio je visoke dužnosnike Komunističke partije da se njihova zemlja suočava s rastućim ekonomskim i političkim rizicima te ih je upozorio da posebno paze na pojave "lijenosti, nekompetencije i ignoriranja javnosti".

Ironijom sudbine, samo devet mjeseci kasnije i sam Xi pokazao se kao savršena meta svojeg upozorenja, pišu velikoj priči novinari New York Timesa.

Naime, Kinu već tri mjeseca drmaju prosvjedi u Hong Kongu koji su se pretvorili ne samo u najveću političku krizu u bivšoj britanskoj koloniji od pripajanja Kini (1997.), nego i najveći politički izazov u sedam godina Xijeve vladavine. S druge strane, polagano ispuhivanje ekonomskog rasta i zaoštravanje trgovinskog rata sa SAD-om uzrokovalo je i najteža vremena za kinesko gospodarstvo još od samog početka 90-ih godina.

Trenutno je veći problem za Xija i vrh partije Hong Kong. Iako je čelnica grada Carrie Lam u srijedu Lam objavila formalno povlačenje prijedloga zakona zbog kojeg su izbili masovni prosvjedi (na nekima je sudjelovalo gotovo 2 milijuna ljudi), to nije smirilo nezadovoljne građane koji su proširi spektar svojih zahtjeva, među kojima je i veća demokratizacija u odabiru gradskih vlasti. Prosvjednici, među kojima dominiraju studenti i mlađi građani, ovu situaciju su shvatili kao "biti ili ne biti" za svoju budućnost. Naime, svi strahuju da će Kina i prije 2047. godine, kada Hong Kong u potpunosti treba postati dio "matice", uvesti režim kakav se primjenjuje i u ostatku države.

Nespremni za Hong Kong

A takav razvoj događaja Xija i vrh Partije dočekali su nespremni. Kako piše NY Times, očito je da kineske vlasti vrludaju u načinu na koji odgovaraju na prosvjed. Malo upozoravaju, onda otvoreno prijete, pa malo šute... Najbolji primjer za to bilo je baš povlačenje prijedloga zakona u srijedu - samo dan ranije visoki kineski dužnosnici tvrdili su da neće biti popuštanja prosvjednicima, a Carrie Lam je tvrdila da je prijedlog spornog zakona povučen uz blagoslov Pekinga. Idući dan, službena glasila cijeli su događaj - prešutjela.

No, ono što Xija još više treba brinuti su rastuće podjele unutar vrha Partije o tome kako se nositi s krizom u Hong Kongu. Tako je profesor Jean-Pierre Cabestan, stručnjak za kinesku politiku s Baptističkog sveučilišta u Hong Kongu za NY Times rekao kako se na godišnjoj klauzuri vrha Partije, u resortu nedalekog od Pekinga, razvila velika debata o tome kako odgovoriti na krizu u Hong Kongu.

Neki su dužnosnici zagovarali ustupke prosvjednicima, dok su drugi lobirali za "direktniji" način stavljanja grada pod kontrolu Kine. Cabetsan zaključuje da se očito radi o podjeli kineskog vodstva o tome kako reagirati na krizu. Stoga je trenutna strategija Patrije prema Hong Kongu odgađanje velikih odluka dok god netko ne smisli bolju ideju kako riješiti krizu, smatra politički analitičar iz Pekinga Wu Qiang.

No, politika nedjelovanja, povremenih prijetnji i cenzure vijesti dosad je samo rasplamsala prosvjede u kojima su obračuni građana i policije postali gotovo svakodnevna pojava. Takav razvoj događaja neke dužnosnike iz vrha Patrije nimalo ne veseli.

Izbori u SAD-u

Isti princip  - čekaj da se stvari same riješe - kinesko je vodstvo primijenilo i prema trgovinskom ratu sa SAD-om. U nekoliko se navrata već činilo da će se stvari smiriti, da će Bijela kuća povući carine na kineske proizvode, ali Donald Trump i dalje svako malo udara po Kini i čini se da ne popušta u svojoj namjeri da Peking privoli svojem načinu razmišljanja. U međuvremenu, posustalo kinesko gospodarstvo, koje itekako ovisi o izvozu, sve više pati pod teretom većih tarifa zbog kojih gube konkurentnost u odnosu na druge proizvođače. Tako je u proteklom kvartalu rast BDP-a pao na najnižu razinu još od 1992. godine - za ostatak svijeta spektakularnih 6,2 posto, ali za nedovoljno za Kinu i njene velike ambicije.

Iako tu i tamo priprijeti Trumpu, Peking zapravo čeka da američki predsjednik ode iz Bijele kuće. Preciznije, nadaju se da će na predstojećim izborima iduće godine Trump izgubiti od izazivača iz Demokratske stranke (tko god to bio) od koje(g) se očekuje konvencionalniji pristup međunarodnoj trgovini. To jest - micanje ili snižavanje tarifa. No, kako sada stvari stoje, to nije siguran razvoj situacije, a dodatne četiri godine s Trumpom mogle bi Xija nagnati na radikalnije odluke nego što ih je dosad donosio.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo