Johnson pretrpio još jedan ozbiljan poraz, EU mu prijeti da ne smije potratiti vrijeme

Čelnici Europske unije odlučili su odobriti odgodu roka za Brexit do 31. siječnja sljedeće godine, objavio je jučer čelnik Vijeća EU Donald Tusk. Prema britanskom zakonu koji je naložio premijeru Borisu Johnsonu da zatraži odgodu, Johnson ju je sada dužan i prihvatiti.

Za Johnsona, tromjesečna odgoda predstavlja velik poraz, jer je od trenutka kad je došao na vlast obećavao da će do Brexita doći 31. listopada, “bez ako, bez ali” te da bi “radije završio mrtav u jarku nego zatražio odgodu”. S druge strane, njegovi birači vjerojatno mu neće zamjeriti neuspjeh jer je uspješno ostavio dojam da je dao sve od sebe, barem ako je vjerovati najnovijim anketama prema kojima konzervativci i dalje drže prednost od deset postotaka ispred laburista.

Izgledni scenarij

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Brexit, Guy Verhofstadt, izjavio je da mu je “laknulo što nitko nije umro u jarku”, no i istaknuo je kako “dodatno vrijeme mora rezultirati putom prema napretku”. Sličnu je poruku, “nemojte protratiti ovo vrijeme”, poslao i Tusk nakon prošle odgode Brexita, no UK je većinu tog vremena potrošio na izbor novog premijera.

Najizgledniji scenarij koji bi mogao donijeti nekakav pomak u pat-poziciji unutar parlamenta, u kojem ne postoji većina ni za koje potencijalno rješenje, raspisivanje je novih izbora. Problem s izborima je Zakon o fiksnom terminu parlamenta, prema kojem je izvanredne izbore moguće raspisati samo uz privolu dvije trećine zastupnika.

Johnson i njegov ured odlučili su da će po svaku cijenu pokušati izgurati izvanredne izbore, pri čemu je Johnsonov ciljani datum 12. prosinca. Jedan od načina na koji to može postići je donošenje jednostavnog i jednokratnog zakona o izborima, koji bi zahtijevao običnu većinu. Najveći je problem s takvim zakonom to što bi bio podložan donošenju amandmana, gdje bi oporba možda mogla progurati i amandmane koji Johnsonu ne bi odgovarali.

Vlada je jučer na dnevni red postavila glasanje o raspisivanju novih izbora prema postojećem Zakonu. Glasanje se trebalo održati u večernjim satima, nakon zaključenja ovog teksta, no kako je za prolazak prijedloga bila potrebna dvotrećinska većina, vrlo vjerojatno nije prošlo. Iako su laburisti neprekidno zazivali nove izbore tijekom protekle godine, većina zastupnika laburista u parlamentu zasad je protiv njih, iz raznih razloga.

Dio njih boji se potopa na izborima, u trenutku kad konzervativci vode deset postotaka, a Johnson se može predstaviti kao netko tko je uspio nemoguće - dogovoriti novi sporazum s EU - a istovremeno okriviti parlament za neuspjeh i odgodu.

Bez laburista nema dvotrećinske većine, no jednostavna većina, potrebna za jednokratni zakon, mogla bi stići u obliku neočekivane podrške Liberalnih demokrata i Škotske nacionalne stranke SNP. Te dvije stranke jučer su najavile da bi danas predložile vlastiti zakon o prijevremenim izborima, 9. prosinca. Tijekom dana, čini se da je došlo do određenog usklađivanja na relaciji tih stranaka i vlada, pa su Liberalni demokrati najavili da bi mogli glasati i za vladin prijedlog zakona, koji se očekuje danas.

Tri uvjeta

Liberalni demokrati za podršku postavljaju tri uvjeta - prvi je da se u zakon ugradi zaštita od izlaska iz EU bez sporazuma prije datuma izbora, drugi je da se zakon o izborima ne smije iskoristiti kako bi se preko koljena proguralo glasanje o sporazumu, a treći je da datum izbora mora biti precizno naveden u samom zakonu, kako se ne bi mogao mijenjati naknadno.

Ako Johnson ispuni zahtjeve Liberalnih demokrata, ta stranka ne bi pokušala mijenjati predloženi zakon amandmanima, no ništa ne sprečava laburiste da pokušaju. Uspiju li u tome, moguće je da bi konzervativci povukli svoju podršku zakonu, što znači da najvjerojatnije ne bi prošao.

Iako su SNP i Liberalni demokrati dosad bili najzagriženiji borci za održavanje drugog referenduma o Brexitu, obje su stranke do daljnjega odustale od guranja te opcije. Čelnica SNP-a i škotska premijerka Nicole Sturgeon izjavila je jučer da “u parlamentu ne postoji većina za drugi referendum” te da su sada novi izbori najbolja šansa za one koji se protive Brexitu.

Sličan je zaključak iznijela i čelnica Liberalnih demokrata, Jo Swinson, koja je na prozivke laburista da je odustala od drugog referenduma i priključila se konzervativcima odgovorila da je i prošli tjedan predložila amandman za drugi referendum, koji laburisti nisu podržali.

Raspišu li se izbori za 9. ili 12. prosinca, parlament bi se morao raspustiti do kraja ovog tjedna, ili najkasnije do 6. studenoga, a prvo zasjedanje novog saziva moglo bi biti moguće već 20. ili 23. prosinca, neposredno prije Božića. Novoj bi vladi tada ostao relativno kratak rok da pokuša progurati Johnsonov sporazum uz pomoć novog saziva. Ovisno o sastavu, nova bi vlada mogla odustati od sporazuma i odabrati najtvrđi mogući Brexit, ili ga i opozvati. Novi bi referendum, pak, zahtijevao najmanje još jednu odgodu Brexita, jer su 22 tjedna najkraći rok u kojem je moguće organizirati referendum.

Nasljednik

Iako UK sigurno neće izići 31. listopada, nakon što je EU odobrila produljenje, s tim datumom svoju poziciju napušta predsjednik parlamenta, John Bercow, koji je dosad omogućavao oporbenim zastupnicima da preotmu dnevni red i donesu zakone kojima su vladu prisiljavali na poteze poput zahtijevanja odgode Brexita. Ovisno o tome tko će biti njegov nasljednik i kako će shvaćati svoju poziciju, vladi bi moglo postati znatno lakše usmjeravati rad parlamenta, pa bi i bez izbora možda bilo moguće napustiti EU bez sporazuma, što sadašnji saziv s Bercowom na čelu nikad ne bi dopustio.

Posljednja odgoda Brexita, koju je odobrilo Vijeće EU, ipak nije bezuvjetna. Od UK se očekuje da svojim ponašanjem neće sabotirati EU dok je još u njemu te da će predložiti kandidata za britanskog člana Europske komisije. Tijekom odgode neće biti moguće ponovno otvoriti pregovore o sporazumu koji je ispregovarao Johnson, a izlazak iz EU bit će moguć i prije zadanog datuma - na kraju onog mjeseca kad parlament odobri sporazum.