Sjedinjene Američke Države nalaze se u gotovo permanentnoj predizbornoj kampanji. Prije dva mjeseca bili su izbori za Kongres, a već kreće najveći politički cirkus na svijetu: lansiranje kandidatura za predsjedničke nominacije.
Izbori su u studenome iduće godine, dakle vremena je, kažu jedni, dovoljno, a drugi, pak, misle da ga je premalo. Jer, u SAD-u postoje dvije struje političkih teoretičara i praktičara: jedni zagovaraju da se u kampanju uđe što prije kako bi ime snažno ušlo u svijest birača, a drugi da je bolje pričekati da odlete prve laste pa zatim ući u ring. Dosadašnji izbori nisu pokazali da su bilo jedni, bilo drugi u pravu. Hillary Clinton je 2016. godine dugo čekala pa izgubila.
No, bilo je više nego jasno da će početkom ove godine krenuti val kandidatura unutar Demokratske stranke. Jer, ondje je nakon izbora za Kongres situacija bitno promijenjena u odnosu na prije dvije godine: stranka je jasno podijeljena na staru struju, koja ipak priznaje da je na zalasku, te mladu, progresivnu stranačku snagu koja želi preuzeti vodstvo.
Udar na Sandersa
Ringišpil je uključila senatorica Elizabeth Warren koja je prva najavila da kreće u pripremu predsjedničke kandidature. Dijelom zbog toga da tim svojim činom blokira neke druge kandidate s progresivnog krila, prije svega senatora Bernieja Sandersa. Warren uči od Clinton: upravo je dugotrajna borba bivše prve dame protiv Sandersa jedan od ključnih razloga njezina poraza na izborima 2016. godine. Što je dovelo Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Warren se nada da će svojim ranim isticanjem kandidature privući uz sebe većinu progresivaca i tako dovesti Sandersa u situaciju da odustane od kandidature kako ne bi naštetio sebi sklonom krilu stranke razdvajajući birače. No, tu će odluku donijeti sam Sanders.
U međuvremenu je demokrat Julián Castro - i to u subotu - potvrdio da pokreće kandidaturu. Njegov je potez očekivan jer je riječ o jednoj od velikih nada Demokratske stranke, i to oba krila. Castro (44) je bio ministar stanovanja i urbanog razvoja u doba Baracka Obame, a najavljujući kandidaturu, rekao je kako je vrijeme da se osigura “da sve ono što Amerika može pružiti bude dostupno svakome”. Svoju je odluku objavio u rodnom gradu San Antoniju u Teksasu gdje je bio gradonačelnik.
Castro stoji vrlo solidno u svim anketama, a posebno mu naruku ide to što će vjerojatno biti jedini ozbiljan hispanoamerički kandidat. Naime, taj dio američkog biračkog tijela je 2016. bio nedovoljno motiviran za izbore, a prošle su godine odigrali važnu ulogu. No, analize su pokazale da bez obzira na Trumpovu politiku prema imigrantima, koji su većinom Hispanoamerikanci, birači iz te etničke skupine nisu okrenuli leđa republikancima. Castro bi mogao na svoju stranu privući njihove glasove i tako osigurati kritičnu masu potrebnu za pobjedu.
Relativno je iznenađenje odluka demokratske kongresnice Tulsi Gabbard da krene u kampanju. Ona dolazi s Havaja, a veteranka je američke vojske - sudjelovala je ratu u Iraku - što joj daje posebnu snagu u odnosu na ostale kandidate. Gabbard je prva hinduistica u sazivu američkog Kongresa, a dolazi s Američke Samoe. I ona je predstavnica lijeve stranačke struje: 2016. godine je snažno stala uz Sandersa, a protiv Clinton.
Susret s Bašarom
Otvoreno napada republikance zbog odluke da se 2003. godine krene u vojnu intervenciju u Iraku na temelju lažnih obavještajnih podataka. Ozbiljnu je kontroverzu izazvala 2017. godine kad se susrela sa sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom. Ona je sve napade lakonski odbacila: “Morate se susretati s neprijateljima ako želite mir”.
Dodatnu je gužvu izazvala izjava Franka Bidena, mlađeg brata bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena. On je krajem prošlog tjedna rekao da će se Joe Biden “svakako kandidirati”. No, njegova bi kandidatura sigurno izazvala ozbiljne unutarstranačke sporove jer je riječ o starom političaru koji bi teško dobio podršku mladog vala.
Pitanje je koliko će još demokrata krenuti u teški boj koji ima jasan cilj: srušiti Donalda Trumpa. Ako to prije njih ne uspije učiniti istraga bilo posebnog savjetnika Roberta Muellera o dosluhu Trumpove kampanje s ruskim tajnim službama ili nova, koju vodi FBI, zbog prikrivanja detalja o sastancima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prema dosadašnjim najavama, očekuje se da će se u kampanju još uključiti senatorica Kamala Harris, senator Cory Booker, senatorica Kirsten Gillibrand i bivši kongresnik Beto O’Rourke.