Brexit bez sporazuma s EU sada je vrlo izgledan. I to je najgori mogući scenarij... Tim riječima brojni su europski mediji saželi prošlotjedni neuspješni sastanak britanske premijerke Therese May s čelnicima 27 članica na posljednjem neformalnom summitu EU u Salzburgu. Iako je moguće da će se tijekom listopada postići napredak u pregovorima, nervoza na Otoku sve je vidljivija te se odražava na svakodnevni život ljudi, uključujući i brojne Hrvate. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Velikoj Britaniji živi više od 5000 hrvatskih građana, od kojih većina u Londonu. Poput mnogih doseljenika iz Europe i svijeta, i Hrvati u Londonu, jednom od najkozmopolitskijih gradova svijeta, sa zabrinutošću prate situaciju oko Brexita, do kojeg je ostalo manje od šest mjeseci.
- Atmosfera je neizvjesna i tjeskobna - nitko u mojem okruženju nije želio Brexit i ne želi ga i dalje. Neki moji kolege su otišli, neki novi koji su trebali doći su odustali od dolaska, a ustanovili smo i snažan pad zanimanja europskih doktoranada i postdoktoranada za rad u Velikoj Britaniji - priča nam dr. Boris Lenhard, profesor računalne biologije na Imperial College u Londonu. U Londonu živi od 2011. godine, ima status stalnog boravka, a u tijeku je i postupak za dobivanje britanskog državljanstva.
Ovisna o europskim fondovima
Boris Lenhard pripadnik je velike populacije europskih znanstvenika koji rade na britanskim sveučilištima. Prema izvještaju Royal Societyja (britanska akademija znanosti), na britanskim sveučilištima radi više od 31.000 ljudi iz EU, a oni čine 16 posto ukupnog broja sveučilišnih istraživača u toj zemlji. K tome, Velika Britanija uvelike je ovisna o europskim znanstvenim fondovima iz kojih je godišnje povlačila oko 1,3 milijarde eura. Stoga su vodeći britanski znanstvenici mjesecima prije referenduma o Brexitu upozoravali da je izlazak zemlje iz EU katastrofa za britansku znanost. No, običan puk odlučio je drukčije te izabrao, kako je to rekao ugledni astronom lord Martin Rees, “zastrašujući scenarij” za britansku znanost.
Boris Lenhard
- Posljedice ovise o konačnim detaljima Brexita, no nitko nema nikakvu ideju o tome kako će Brexit na kraju izgledati. Posljedica je da nitko ne može ništa planirati. U slučaju najgoreg scenarija, trenutno prestaje financiranje iz projekata EU. Vlada nas uvjerava da će u tom slučaju ona sama financirati tekuće projekte, no novih neće biti i nije sigurno da će biti novca za nacionalne alternative - ustvrdio je Lenhard, koji je vrlo zabrinut i zbog najavljenog pada cijena nekretnina. - U slučaju Brexita bez dogovora s EU, predviđa se pad cijena nekretnina do 35 posto. To bi značilo da ćemo svi koji smo kupili nekretnine nedavno dugovati više nego što te nekretnine vrijede - naglasio je Lenhard, koji priželjkuje novi referendum o Brexitu. - Volio bih da se dogodi što je god potrebno da zemlja odustane od Brexita. Za sada to ne izgleda jako vjerojatno, ali nadolazeći mjeseci bit će zanimljivi, ne na dobar način, na žalost - rekao je Lenhard.
O sve napetijoj atmosferi u britanskoj javnosti svjedoči i dr. Martina Mijušković, koja radi u sektoru istraživanja i razvoja u jednoj poznatoj biotehnološkoj kompaniji.
- Osjeća se sve veća nervoza, posebno među samim Britancima i imigrantima izvan EU. Britanci se boje izolacije i stagniranja ekonomije, a imigranti iz zemalja koje nisu članice EU boje se imigracijskih kvota u koje bi nakon Brexita mogli biti uključeni i državljani EU, povećavajući time konkurenciju. Osobno smatram da će do dogovora ipak doći jer bi posljedice za britansku ekonomiju u suprotnom slučaju bile prevelike - rekla je Martina Mijušković. U Londonu živi četiri godine, a ističe da su promjene u Velikoj Britaniji vidljive već od referenduma o Brexitu koji je održan krajem lipnja 2016. godine.
Martina Mijušković
- Golema promjena je pad vrijednosti funte, koji se dogodio odmah nakon referenduma. Uslijedili su inflacija i povećanje cijena svih uvoznih proizvoda, od elektronike do hrane. Daljnji pad vrijednosti funte očekuje se ako ne dođe do dogovora s EU, a vjerojatno i u slučaju ‘tvrdog’ Brexita. Paradoksalno je da su te promjene najviše pogodile najsiromašnije slojeve društva, upravo one koji su bili skloni Brexitu - istaknula je Martina Mijušković. Za nju je opcija odlaska iz Velike Britanije otvorena, posebice u slučaju novog pada vrijednosti funte i sniženja životnog standarda. - Na sreću, za razliku od Britanaca, imam izbor od 27 lijepih europskih zemalja, gdje još mogu slobodno živjeti i raditi, kao i svi ostali građani Hrvatske - naglasila je Martina Mijušković.
I Marko Salopek u London se doselio prije četiri godine, nakon što je magistrirao građevinarstvo na Kraljičinom sveučilištu u Belfastu. U Londonu radi kao voditelj projekta na Battersea Power Stationu, jednom od najvećih urbanih regeneracijskih projekata miješane namjene u Europi. - U građevinskom sektoru, gdje radim, stručni časopisi uglavnom govore o mogućem odlasku radne snage iz istočnih zemalja EU. Na nekim projektima i kod nekih izvođača postotak te radne snage se kreće oko 60 posto, pa i više. To je relativno zabrinjavajuće jer će stvoriti dodatan pritisak na struku - rekao je Marko Salopek.
Kontradiktorne posljedice
Naglasio je kako su posljedice Brexita u građevinskoj struci za sada kontradiktorne. - Brexit je oslabio tečaj funte, što je negativno, pogotovo za uvezeni materijal. No, istovremeno je smanjio inflaciju građevinskih cijena, što je poželjno za developere. Teško je procijeniti posljedice dok se Brexit stvarno ne dogodi. Ali građevinska struka i ostatak poslovnog svijeta gledaju na to uglavnom nepoželjno. Ono gdje se možda najviše osjeća je slabljenje funte i povećanje troškova inozemnih putovanja. To bi možda čak moglo utjecati na turističke prilike u Hrvatskoj ako kroz slabljenje funte i povećanje cijena hrvatskih hotelijera Britanci shvate da im Hrvatska postaje preskupa i odluče otići drugdje - istaknuo je Salopek, koji najviše strahuje da britansko društvo ne postane zatvorenije, pesimističnije i siromašnije nego dosad. Ipak, namjerava ostati u Londonu i zatražiti britansko državljanstvo.
Marko Salopek
- Odabrao sam živjeti u Velikoj Britaniji jer mi pruža mogućnost raditi na odličnim, zahtjevnim i zanimljivim projektima. Nudi okruženje u kojem se napredak temelji na radu i sposobnostima te mi pruža kvalitetan i slobodan privatni život neopterećen diskusijama o lijevima i desnima, kao što je to u Hrvatskoj. Ako se izazovi poput Brexita nađu na putu, s njima se treba suočiti i rješavati ih zajedno s drugima - naglasio je Salopek.
U braku je uvijek dvoje
O Brexitu smo razgovarali i s Hrvatima koji više od 20 godina žive u Londonu, kao što su bračni i novinarski par Nataša Magdalenić Bantić i Nino Bantić, koji rade za agenciju Associated Press, te Tin Radovani, viši savjetnik za strategiju na BBC-ju.
- Nino je u London došao u veljači 1997. godine, a ja sam mu se pridružila u kolovozu 1998. godine. Za razliku od naših prijatelja i kolega koji su bili iz zemalja koje su tada već bile u Europskoj uniji ili su uskoro postale članice, nas smo dvoje odmah odlučili da ćemo se za britansko državljanstvo prijaviti čim zakonski na to budemo imali pravo. Mi smo danas dvojni državljani, i britanski i hrvatski. No, da mi je netko prije rekao da ću svoju hrvatsku putovnicu čuvati kao oko u glavi jer će jedino ona značiti putovnicu EU, proglasila bih ga ludim - ispričala je Nataša Magdalenić Bantić. Ističe kako je ne čudi što još nema dogovora između Velike Britanije i EU.
- Britanija je u cijeli proces krenula potpuno zaboravljajući da je u braku uvijek dvoje te da neće moći izlistati svoje prohtjeve i očekivati da EU pokorno klima glavom. Većina ljudi koje poznajem - bilo da su Britanci, bilo da su u London došli iz ostatka svijeta - i dalje su u stanju stalne nevjerice da nam se događa ovo što nam se događa - kaže Nataša Magdalenić Bantić. Ističe kako je u njihovoj obitelji referendum o Brexitu najviše utjecao na sina koji je rođen, obrazovan i odrastao u Londonu i koji je tada pohađao 11. razred, što je ekvivalent drugom razredu srednje škole kod nas. - Ishod referenduma ozbiljno je uzdrmao njegov osjećaj pripadnosti, ali i sigurnosti. Pomno prateći što se događalo u posljednje dvije godine, odlučio je da ne želi niti živjeti niti studirati u zemlji u kojoj su mu referendumom poručili da ga više ne žele. Sada živi i radi u Zagrebu i priprema se za odlazak na studij u Amsterdam, gdje će mu, zahvaljujući hrvatskom državljanstvu, prva godina biti upola jeftinija, kao i svim drugim studentima EU. I trenutno se ne namjerava vraćati u London - naglasila je Nataša Magdalenić Bantić.
Nino Bantić i Nataša Magdalenić Bantić
Njezin suprug Nino primjećuje kako se nadolazeći Brexit osjeća u svakodnevnom životu, primjerice u supermarketima. - Imam osjećaj da dobavljači igraju s velikom dozom opreza, ne žele riskirati, tako da neki od njih ne naručuju novu robu iz EU, čekaju da vide kako će se stvari razvijati. U našem supermarketu primjećujem smanjen izbor hrane iz EU. Paradoksalno je da će poskupjeti i mnogi tipično britanski prehrambeni proizvodi koji koriste sastojke iz EU. Vidljiv je i novi marketinški pristup koji cilja pro Brexit kupce. Tako sam jučer sam prvi put vidio naljepnice na svježim začinima: britanski korijander i britanska limunska trava. Lako je predvidjeti rast cijena mliječnih proizvoda, vina, maslinova ulja... Ipak, zasad je najveća promjena u raspoloženju građana, osjeća se neizvjesnost u zraku - naglasio je Nino Bantić.
Nataša Magdalenić Bantić ističe da su informacije o posljedicama Brexita prilično alarmantne.
- Zadnje su informacije da bi avionski promet mogao stati ako ne bude dogovora. Kad to pročitate, shvatite koliko je svijet kompliciran i premrežen dogovorima o kojima u svakodnevnom životu ne razmišljate. U Britaniji, ali niti u ostatku EU nema konsenzusa o tome što će se dogoditi nakon 29. ožujka čak da i dogovor postoji - hoće li funta pasti, hoće li cijene stanova pasti, hoće li skočiti kamatne stope. Nama istječe trogodišnja uglavljena kamatna stopa za stambeni kredit nekoliko dana prije Brexita i već smo počeli raditi na tome da nađemo novi ‘deal’ kako bismo izbjegli financijsku neizvjesnost. Ako ne bude dogovora s EU, vraća nam se roaming, neće nam vrijediti europska zdravstvena iskaznica... To su detalji za koje nisam mislila da će mi ponovno zakomplicirati život - istaknula je Nataša Magdalenić Bantić, koja strahuje i da će u slučaju da ne dođe do dogovora s EU u Velikoj Britaniji ojačati populizam i nacionalizam.
Tin Radovani pojasnio je kako se Brexit već odrazio na britansko gospodarstvo.
Tin Radovani
- U ove dvije godine britanski je BDP već za dva posto manji nego da nije bilo Brexita, funta je tresnula u odnosu na euro za 15 posto i izuzetno je volatilna doslovno prateći svaku, pa i najmanju promjenu raspoloženja u pregovorima. Velika Britanija uvozi više od 60 posto svoje hrane; naravno da se to osjetilo na cijenama. Tu i tamo počinju neke čudne nestašice. Naravno, u ovom trenutku teško je procijeniti je li veći faktor za to bila duga i teška zima pa nakon toga vruće ljeto ili početak poremećaja u nabavnim lancima. Polako postajemo nervozni, a kako smo naviknuti na neproblematično funkcioniranje tržišta i opskrbe, svaki problem opravdano ili ne pripisujemo nadolazećem ispadu iz EU - istaknuo je Radovani, koji u Londonu živi od 1990-ih te ima britansko državljanstvo.
Veliki očaj
- London je glasao jednim od najvećih postotaka za ostanak u EU, prema tome, a pogotovo u mojim krugovima, vlada podosta velik očaj zbog Brexita. Dobar dio mojih prijatelja kani ići na protestni marš za drugi referendum. Teme petkom u pubu i na večerama uglavnom se tiču Brexita i paralize koju je donio zemlji. Kao što Pariz nije Francuska, a New York ni Los Angeles nisu ‘fly over country’, tako ni London nije ostatak zemlje. Ovo je grad u kojem je gotovo 40 posto ljudi rođeno negdje drugdje, izvan Velike Britanije, pa se drukčije gleda na mnoga pitanja, a tako i na Brexit. Ovo je grad u koji se došlo upravo zato što je otvarao pogled na svijet, jer je prvo bio dio svijeta pa tek onda svoje zemlje - ustvrdio je Radovani. Istaknuo je kako se njegova najveća bojazan odnosi na propušteno vrijeme koje je potrošeno na pokušaj postizanja nemogućeg ili nepotrebnog. - Kako god bilo, Velika je Britanija, ulazeći u sljedeće desetljeće, kada će automatizacija i njezine asimetrične posljedice po društvo sa svim drugim promjenama koje donosi ubrzani tehnološki razvoj, izgubila veliki zalet raspravljajući o odnosima koji su već bili riješeni u osamdesetima - rekao je Radovani, koji zasad ne razmišlja o odlasku iz Velike Britanije.
Previše scenarija
- Naravno da sve ovisi o obliku Brexita kada do njega dođe. Vjerujem da je Velika Britanija dovoljno rezistentna da se stvarne posljedice neće osjećati prve dvije tri godine i da će se nekako uspjeti prilagoditi, pogotovo u slučaju mekog Brexita. No, u ovom trenutku previše je scenarija, previše pokretnih dijelova da bi imalo smisla raditi jedan, jedini plan. Bude li zaista najgora varijanta, moja bi se računica mogla promijeniti i u tom bi slučaju sigurno neke druge zemlje EU mogle izgledati privlačno. Ubi bene ibi patria - naglasio je Radovani.
Nataša Magdalenić Bantić priznaje da već godinama želi otići iz Velike Britanije i vratiti se u Hrvatsku. Njezin suprug, pak, ističe da je Velika Britanija prošla mnoga iskušenja i teška razdoblja.
- Kroz neka od njih u proteklih smo dvadesetak godina prolazili i mi, zajedno s našim sugrađanima. Mislim da Brexit donosi najveće iskušenje nakon Drugog svjetskog rata. No, slično je i na kontinentu. Nigdje u nadolazećem periodu neće biti lako. Ovdje je moj dom i u Hrvatskoj je moj dom. Gdje god otišao, htio bih osjećati da sam kod kuće - u Europi - zaključio je Nino Bantić.