'NEKA BUDE INOVACIJA'

Kako su Izraelci svojim izumima promijenili svijet i spasili desetke tisuća života

Kina, Indija i SAD sada se obraćaju Izraelu kad imaju poteškoće u opskrbi vodom; sveučilišta diljem svijeta udružuju se i osnivaju zajedničke centre za inovacije s najboljim i najpametnijim institucijama Izraela kako bi zajedno radili na izumima

Nakon svake nesreće - bio to pogodak raketom, sudar u prometu ili srčani udar - gotovo bi se istog trena pojavila hitna pomoć na nekoj kombinaciji ambulantnogmobil vozila i motocikla (zvanog ambucikl), pozvana mobitelom putem aplikacije nalik Uberu. Moj mi je vrtlar u Jeruzalemu objasnio da ima posebne kapaljke kakvima se služe poljoprivrednici diljem svijeta, jer štede nama tako važnu vodu i hrane sve brojnije stanovništvo.

Jednom od mojih kolega dijagnosticirana je Parkinsonova bolest i za ublažavanje simptoma dobio je terapiju stimulacijom mozga, pa sam otkrio da su uređaj kojim se ona izvodi osmislili Imad i Reem Younis, arapski bračni par iz Nazareta. Njihov je izum donio napredak u kirurgiji mozga, jer uvođenje GPS sustava kirurzima omogućuje dovođenje elektrode točno do oštećenog dijela mozga, čime se liječe razni poremećaji motorike i uma”, glasi uvod u knjigu Avija Jorischa “Neka bude inovacija; Kako izraelska domišljatost popravlja svijet”.

Solarni bojler koji proizvodi toplu vodu izumio je u ranim 50-ima Levi Yissar

 

Spoj s državom

Ubrzo nakon objavljivanja, “Neka bude inovacija” postala je bestseler i prevedena je na brojne jezike - samo u posljednja dva mjeseca objavljeno je ukrajinsko, češko i španjolsko izdanje, a ovih dana, u izdanju Profila, izlazi i u Hrvatskoj. Jorisch je godinama prikupljao priče o Izraelcima izumiteljima, i napisao prilično fascinantnu knjigu u kojoj opisuje kako spoj privatne inicijative i državne potpore pomaže u stvaranju općeg dobra.

Avi Jorisch se rodio u obitelji američkih Židova, koji su se preselili u Izrael nakon što su Begin i Sadat dogovorili mirovni sporazum u Camp Davidu. Magistrirao je na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, pa dospio u Egipat, živio u Kairu i studirao na Američkom sveučilištu, kao i na Sveučilištu al-Azhar, vodećoj sunitskoj obrazovnoj ustapnovi. U Washington se preselio 2001., gdje je radio na Institutu za politiku na Bliskom istoku u Washingtonu, istaknutom trustu mozgova, odakle je prešao najprije u izraelsko ministarstvo obrane pa financija. Onda je 2014. započeo s pisanjem knjige o tome kako izraelski izumi utječu na svijet.

Ratovi zvijezda

Sve je počelo kad ga je Yossi Vardija, jedan od začetnika revolucije visoke tehnologije u Izraelu, pozvao na godišnji susret Kinnernet, lipanjski skup poduzetnika na području tehnologije poznat po tome što, među ostalim, okuplja izraelske Židove, kršćane i muslimane, kao i Palestince sa Zapadne obale. Jorisch opisuje kako je ulazak u hotel Saint Gabriel u Nazaretu nalikovao ulasku u kantinu “Ratova zvijezda”. Neki su igrali Hacky Sack, drugi se zabavljali dronovima, treći kroz prozor skakali na goleme zračne jastuke, “a ja sam gotovo očekivao da ću naići na Jabbu Hutta”.

Sljedećih dana susreo je neke od izraelskih - i svjetskih - vodećih umova i upoznao mnogo inovacija koje su nastale u Izraelu. Onda je odlučio prijeći Zelenu crtu - granicu stvorenu nakon arapsko-izraelskog primirja iz 1949. godine. Ondje je otkrio startup scenu na palestinskim prostorima. “Izraelci i Palestinci svađaju se oko teritorija, prava na vodu, izbjeglica i mnogih drugih bolnih tema; malo ih ima ikakve iluzije o miru. Ali mnogi poduzetnici s kojima sam razgovarao vjeruju da inovacije mogu biti važan most između dviju strana koje su zavađene već nekoliko generacija”, opisat će Avi Jorisch.

Hitna pomoć na motoru - kombinacija vozila i motocikla

 

Unatoč neprekinutom ratnom stanju, Izrael je uspio pokrenuti više startupa od Kanade, Indije, Japana, Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva zajedno. To je država s najvećim brojem tvrtki na NASDAQ-u izuzmemo li SAD, a ima i najveći udio poduzetničkog kapitala u bruto domaćoj proizvodnji među zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U Izraelu radi više od 300 centara za istraživanje i razvoj na raznim područjima čiji su vlasnici multinacionalne tvrtke, uključujući Apple, Amazon, Facebook, Google, Intel i Microsoft. Kina, Indija i SAD sada se obraćaju židovskoj državi kad im treba rješavati poteškoće u opskrbi vodom; sveučilišta diljem svijeta udružuju se i osnivaju zajedničke centre za inovacije s najboljim i najpametnijim institucijama Izraela kako bi zajedno radili na područjima strojarstva, biologije, fizike i kemije.

Židovska tradicija misticizma kaže da je Bog, dok je stvarao svijet, uvukao zrak u sebe kako bi napravio mjesta za svjetska čuda. A kad je Bog rekao: “Neka bude svjetlost”, poslao je deset sjajnih lađa da ispune tamu onoga što je stvorio. Da su te lađe ostale nedirnute, svijet bi bio savršen. Ali, Božja je snaga bila prevelika. Razbila je lađe i njihove ostatke razbacala poput iskara. Većina ih je pala na tlo Izraela. Svrha je ljudskih bića, tvrdi judaizam, sakupiti što više tih iskara kako bi iznova sagradili razbijene Božje lađe i popravili svijet.

O nekima od ljudi koji popravljaju svijet piše Avi Jorisch.

Recimo, kad je 1993. pao s motocikla, Avi Yaron brzo je otpremljen u bolnicu. Od liječnika je čuo dobre i loše vijesti: pad nije imao kobih tjelesnih posljedica, ali pronađen mu je tumor na mozgu. U najboljim okolnostima, rekli su mu liječnici, vjerojatno će mu se oduzeti jedna strana tijela i pretrpjet će znatna mentalna oštećenja. Yaron je znao da mora otkriti način da izbjegne ono što su mu prognozirali i počeo je bjesomučno proučavati medicinsku literaturu.

No, tumor je nastavljao rasti i nije postojalo ništa što su liječnici mogli poduzeti. Problem je bio u veličini alata kojima se služe neurokirurzi pri zahvatima na mozgu. Yaronu je rečeno da će za pet godina netko možda stvoriti bolju tehnologiju. Kako nije mislio da ima toliko vremena, sam je došao do rješenja. Pokrenuo je tvrtku Visionsense i gotovo cijelo desetljeće stvarao novi model mikroskopa za operacije zasnovan na strukturi očiju kukaca. “Stvorili smo novu tehnologiju koja sada spašava tisuće života u svijetu”, ispričao je autoru knjige.

GPS sustav koristi se za izvođenje preciznih operacija

 

Ili priča o Amitu Gofferu, liječniku koji je u prometnoj nesreći slomio vrat. Ležao je na tlu, užasnut. “Nisam osjećao ništa”, priča on, “ali odmah sam shvatio što mi se dogodilo.” Prije te nesreće Goffer je osnovao poduzeće koje je proizvodilo uređaje za snimanje magnetskom rezonancijom u operacijskim dvoranama. Znao je da znanost može pomoći medicini na razne načine. Kad su mu pritrčala djeca, rekao im je da se odmaknu od njega. “Ne dodirujte me”, objasnio im je, “postao sam invalid.”

U siječnju 1997. bolnica je poslala Goffera kući, a on je ubrzo nakon toga prestao piti lijekove, što je bila jedna od najboljih odluka koje je ikada donio. Kako mu se um bistrio, Goffer je počeo razmišljati o tome kako bi sebi mogao pomoći. Život u invalidskim kolicima nije dovoljno dobar, smatrao je i godinu dana nakon nesreće, surfajući internetom, došao je na ideju: nepokretni bi možda mogli prohodati služeći se ljušturom ili egzoskeletom. Životinje poput dikobraza i škorpiona to stalno rade. “Je li moguće da se nitko drugi toga nije sjetio?” čudio se. Brzo je počeo skicirati prototipe i razmišljati o tome kako bi zamisao pretvorio u stvarnost.

Sedam godina nakon što mu je ta ideja pala na pamet, Goffer je 2004. dovršio svoju prvu napravu: vanjski kostur koji se naslanja na noge korisnika i uz štake mu omogućava hod. Korisnici na ručnom zglobu nose daljinski upravljač svojih pokreta, a dok hodaju, senzor nagnutosti pazi na to da grudi budu uspravne i u ravnoteži, što omogućava kretanje bez pada. Štake pomažu uz stepenice i daju stabilnost. Goffer je svoj izum nazvao ReWalk (Opet hodam). Danas je prodaja ReWalka odobrena u Europi i SAD-u i na svijetu se njime služi oko 400 ljudi, među kojima su brojni američki vojni veterani i policajci. Ali, tržišne mogućnosti su goleme i Amit Goffer procjenjuje da u Europi i SAD-u u invalidskim kolicima sjedi oko 6 milijuna ljudi, od kojih bi se 250.000 moglo koristiti njegovim uređajem.

Navodnjavanje kapanjem izumio je Izraelac Simcha Blass

 

Prikupljanje podataka

Avi Jorisch je posjetio i Arape koji pripadaju vrhu izraelske znanosti. Više od 150.000 ljudi podvrgnuto je dubokoj stimulaciji mozga, tvrdi Hagai Bergman, jedan od vodećih svjetskih neurologa, a mnogi od njih operirani su uređajima koje je proizvela Alpha Omega, najveće arapsko poduzeće visoke tehnologije u Izraelu. “Alpha Omega”, kaže Bergman, “kudikamo je najpouzdanija i najiskusnija tvrtka u svijetu na području prikupljanja podataka elektrodama. Osnivači su Imad i Reem Younis, bračni par iz Nazareta, a njihovo je poduzeće poznato neurolozima cijeloga svijeta. Uzevši u obzir sve prepreke koje su Younisi morali svladati - poput društvenog položaja pripadnika arapske manjine u većinski židovskoj zemlji - uspon tvrtke velik je uspjeh.

Kada su njih dvoje 1993. odlučili osnovati svoju tvrtku, bili su siromašni kao crkveni miševi. “Nismo imali novca”, kaže Reem, “pa smo prodali auto”, Volkswagen Jettu, kao i četiri zlatnika koja su dobili kad su se vjenčali. I tako je rođena Alpha Omega, a njihov je izum donio napredak u kirurgiji mozga jer uvođenje GPS sustava kirurzima omogućuje dovođenje elektrode točno do oštećenog dijela mozga, čime se liječe razni poremećaji motorike i uma. Danas se uređaji Alpha Omege upotrebljavaju u više od stotinu bolnica i pet stotina laboratorija u svijetu.

Izreal je nevjerojatno pomogao razvoju poljoprivrede u svijetu. A sve je počelo u kolovozu 1965., kada se taksi u kojem se vozio Simcha Blass, izraelski stručnjak za vodu, zaustavio ispred ruševne zgrade u kibucu Hatzerim, komuni usred pustinje Negev. Blass je otkrio kako uštedjeti goleme količine vode i gnojiva. Koristeći se cijevima, malim rupama i uskim plastičnim cjevčicama, vjerovao je, može se načiniti sprava koja će dovoditi vodu izravno do podnožja biljke, iako je većina izraelskih akademika, poljoprivrednika i vladinih službenika bila skeptična.

Ali Hatzerim je bio spreman probati. Blassova osnovna sprava bila je cjevčica izvedena iz cijevi promjera 16 milimetara. Zbog trenja vode na ulaznoj točki kapaljka propušta tri do pet kapi na sat, a pokusi koji su uslijedili pokazali su da je navodnjavanje kap po kap mnogo učinkovitije od poplavljivanja i prskanja, bez obzira na vrstu i položaj biljaka. Ne samo da je štedjelo vodu nego je i znatno povećavalo urod.

Egzoskelet koji nepokretnima omogućuje hodanje

 

Eksperimenti s drogama

Shlomo Navarro, izraelski stručnjak za pohranu hrane, izumio je čahuru za žito, a riječ je o velikoj, hermetički zatvorenoj vreći za spremanje riže, žitarica, začina ili mahunarki. Načinjena je od čvrstog materijala zvanog polivinilklorid (PVC) i nije ju lako poderati. Kad se zatvori, čahura zarobi kukce i njihova jajašca, lišavajući ih kisika i tako ih guši do smrti. U prosjeku, navodi Navarro, njegova čahura spašava 99 posto uroda.

Izrael prednjači i u eksperimentima s drogama. Jednog običnog jutra 1963. Raphael Mechoulam izišao je iz policijske stanice u Tel Avivu s nešto više od pet kilograma libanonskog hašiša u torbi. Prije 50-ak godina Mechoulam je prvi izdvojio, analizirao i sintetizirao THC, glavi psihoaktivni sastojak kanabisa, zahvaljujući čemu danas oko 147 milijuna ljudi u svijetu pomoću te droge ublažava bolove povezane s rakom, AIDS-om i multiplom sklerozom, među ostalim bolestima. Mechoulamov je rad izbacio Izrael na vrh područja testiranja medicinske marihuane. “Izrael je najvažnije mjesto na svijetu kad je riječ o istraživanju marihuane”, kaže dr. Sanjay Gupta, dopisnik CNN-a zadužen za zdravlje, medicinu i rekreaciju.

Izraelci su vodeći u istraživanju marihuane u medicini

 

I dok država kanabis smatra opasnom i protuzakonitom drogom, izraelsko ministarstvo zdravlja izdaje tisuće dozvola onima kojima je potrebna u medicinske svrhe. “Izraelci više nisu jedini jer Kanada i Nizozemska imaju medicinske programe s marihuanom, Urugvaj je legalizirao pušenje trave, a u Portugalu ju više ne smatraju drogom. Sve to daje razloga za optimizam kad je riječ o budućnosti istraživanja medicinske marihuane”, misli Mechoulam, koji se sada bavi njezinim učincima na astmu. Nakon što se prije pedesetak godina vozio autobusom s pet kilograma hašiša u torbi, izraelski znanstvenik sad vjeruje da njegov rad polako mijenja mišljenja o toj temi. “Ako se za istraživanje kanabisa bude davala Nobelova nagrada, Rafi je glavni kandidat”, glasi izreka u liječničkim krugovima u Izraelu.

Opširnije


Izdvajamo