Oni daju intervjue najpopularnijim youtuberima, glavni su junaci pjesama rap-zvijezda, o njima je snimljena TV serija “4 Blocks”, miks “Kuma” i “Sopranosa”, s glavnim likom koji se zove Tony. Možete naručiti turu po Berlinu tragovima najpopularnijih mafijaških klanova. “Oni su dio ovdašnje pop-kulture”, kaže za Berliner Zeitung David Roth, berlinski poduzetnik koji se sjetio turistima prodavati mafijašku kartu Berlina, s ucrtanim ključnim mjestima: vilom jednog mafijaša, shisha barom drugog i grobnicom trećeg.
Cijena? Deset eura. Berlinski Bad Boysi sveprisutni su u medijima, policija gotovo svakodnevno izvodi masovne racije, mediji izvještavaju sa suđenja za spektakularnu krađu 100 kilograma teškog zlatnika iz berlinskog Bode muzeja. Pola metra visok zlatnik, procijenjen na 3,75 milijuna dolara, lopovi su odvukli na skejtbordu do jednog prozora, a onda par stotina metara dalje u karijoli do parka Monbijou, gdje ih je čekalo vozilo.
Kamere kolodvora na berlinskom Hakesches Marktu snimile su ih kako idu u akciju, kratko nakon tri sata ujutro. Na snimci njih nekoliko nosi velike ljestve na razvlačenje, koje će nakon obavljene akcije ostaviti uza zid muzeja. Po snimkama se vidi da su dvije noći zaredom pokušavali provaliti u muzej, ali nisu uspjeli, piše Berliner Zeitung. U slavni muzej u centru Berlina, nedaleko od stana kancelarke Angele Merkel, upali su zahvaljujući tim ljestvama, preko prozora svlačionice čuvara na drugom katu. Prozor je trebao biti osiguran alarmom, ali nije bio: alarm su u muzeju isključili jer im se stalno pogrešno palio. Ni zlatnik od zlata 99-postotne čistoće nije bio osiguran alarmom, valjda nikome nije palo napamet da bi sto kilograma težak zlatnik mogao biti ukraden. Pljačkaši su razbili sjekirom staklenu vitrinu i otišli s blagom vrijednim gotovo četiri milijuna eura.
Eksplozivom na banku
Krađu su izveli 27. ožujka 2017., a tri mjeseca kasnije policija je uhapsila četvoricu osumnjičenih, tri pripadnika klana Rammo i čuvara muzeja Denisa W. Dvadesetogodišnji Denis išao je s uhićenim Ahmedom u školu. U ekipi je bio četiri godine stariji Ahmedov brat Wayci i njihov 22-godišnji rođak Wissam. Trojica Rammosa uhvaćena su zahvaljujući tragovima DNK, a mladi čuvar policiji je upao u oči zbog svoje sklonosti skupim stvarima. U mobitelu su mu pronašli selfije iz muzeja, uz pomoć kojih su kriminalci mogli detaljno snimiti situaciju.
Suđenje je počelo u siječnju. Duga istraga nije dala odgovor na glavno pitanje: gdje je zlatnik? Pretpostavlja se da su ga ispilili na komadiće i tako prodali, komad po komad. Članovi istog klana u listopadu 2014. upali su u filijalu Sparkasse banke u berlinskom Mariendorfu. Ispraznili su više od 100 sefova i odmaglili s plijenom u protuvrijednosti od 10 milijuna eura. Kako bi prikrili tragove, poslovnicu banke digli su u zrak. Tek prošlog ljeta berlinska policija pokrenula je istragu i zaplijenila 77 nekretnina u vlasništvu Rammosa, u vrijednosti od devet milijuna eura. Za provalu je optužen Teuffic Rammo. Njegov brat Karim, korisnik socijalne pomoći, raspitivao se u berlinskoj općini Spandau za kupnju stana od 481.000 eura.
Pretpostavlja se da Berlinom vlada dvadesetak mafijaških klanova, od kojih su tri najveća: klan Rammo, Al-Zein i Abou-Chaker. Riječ je o arapskim obiteljima koje su iz Libanona osamdesetih stigle u Njemačku. Priča o arapskim klanovima u berlinskom Neuköllnu počinje još u vrijeme Kemala-paše Atatürka, koji je 1925. protjerao pripadnike naroda Malami iz jugoistočne Anadolije. Kao izbjeglice sklonili su se u Libanonu, ali se nisu mogli integrirati. Masovno su otišli u Njemačku kad je ta zemlja počela davati azil izbjeglicama iz ratom zahvaćenog Libanona. Mnogi od njih nemaju putnike, nego su otišli s dozvolom za odlazak u jednom pravcu. Mnogo njih niti nema pravo na rad u Njemačkoj jer se vode kao osobe bez državljanstva. Prvi su došli 1975., kao ratnim izbjeglicama Njemačka im je dala azil, ali ne i pravo na obrazovanje i na rad, računajući da će se svi vratiti kad rat bude gotov. I kad nisu dobili pravo na legalan rad, okrenuli su se ilegalnom.
Euri u čizmi
Dva od tri glavna berlinska klana, Rammosi i Al-Zeinovi su Malamiji, dok su Abou-Chakeri palestinske izbjeglice iz Libanona. Zatvoreni su i nepovjerljivi, obitelji imaju po desetoro i više djece i u tome leži njihova snaga. Jedna obitelj Malamija u Goettingenu je do 2002. narasla sa 45 na 250 članova. “S brojem glava jača moć, a s WhatsAppom sposobnost da se tu moć izvede na ulice”, piše Spiegel.
Funkcioniraju slično talijanskoj mafiji u New Yorku šezdesetih, bave se svime, od ilegalne kocke i reketa do šverca droge i cigareta te pljački banaka i luksuznih trgovina. Figuriraju kao vlasnici kioska s kebabima, shisha barova ili se pak vode kao nezaposleni primatelji socijalne pomoći. Onda policija dođe i nezaposlenom ujaku zaplijeni Rolex u originalnoj kutiji, u džepu traperica mu pronađu 2795 eura u kešu i još 3800 eura ispod madraca. Plus dva bunta novčanica u ormaru u spavaćoj sobi. Drugi ujak, također nezaposlen i na socijali, vozi Porsche 996, opisuje tjednik Der Spiegel, koji je nedavno objavio opsežnu priču o tri najveća berlinska mafijaška klana. Jednog je policija uhvatila sa 60.000 eura u čizmi. Još je na slobodi jer bi se, prema njemačkim zakonima, žele li ga zatvoriti, moralo dokazati da njegov novac potječe od kriminalnih aktivnosti.
Kod Zakija Al-Zeina tako su našli 16 skupih Rolexa i satova Chopard iz provale u luksuznu berlinsku robnu kuću KaDeWe. Dvije godine prije, uoči Božića 2014. Zeinovi su upali u KaDeWe te čekićima i polugama porazbijali vitrine i izvadili iz njih dragocjenosti. Videosnimka s nadzornih kamera, dostupna na YouTubeu, pokazuje kaotičnu skupinu mladića koji šeprtljavo, očito bez dobre pripreme i alata, pljačkaju nakit i satove. Tko misli da je organizirani kriminal u rukama klanova dobro organiziran, taj mora biti šokiran, piše Der Spiegel. Umjesto mafijaške organizacije u kojoj sve perfektno štima, berlinski mafijaši jurcaju bezglavo naokolo poput kuglica u fliperu, često ovisni o drogi, živčani i nestrpljivi. Ali, i policajci imaju svojih problema.
Gangsta rap
Prošle srijede berlinska je policija organizirala jednu od najvećih racija do sada, nakon sličnih akcija u najnapučenijoj saveznoj državi - Sjevernoj Rajni i Westfaliji - protiv klanova osumnjičenih za krijumčarenje droga, organiziranje prostitucije i niz drugih kriminalnih djela. U Berlinu je 300 agenata sudjelovalo u pretrazi deset draguljarnica i putničkih agencija, šest shisha barova i tri puba u četvrtima Neukölln i Moabit, prenosi Deutsche Welle. Jedan shisha bar je zatvoren, a njegov je vlasnik uhićen pod sumnjom za trgovinu drogom.
Sredinom siječnja policija je uhitila braću Arafata i Yassera Abou-Chakera (očito je da su obojica dobila ime po Jaseru Arafatu, dugogodišnjem lideru Palestinske oslobodilačke organizacije), zbog sumnje da su planirali oteti djecu i suprugu Bushida, jednog od najpoznatijih repera u Njemačkoj, zvijezdu gangsta rapa. Bushido je rođen 1978. blizu Bonna, od majke Njemice i oca Tunižanina, koji je ubrzo napustio mladu obitelj.
Pola zarade mafiji
Majka se sa sinom seli u Zapadni Berlin, u rubnu četvrt Neukölln, pokraj Hitlerove zračne luke Tempelhof. Neukölln je berlinski kvart s natprosječnim brojem imigranata, popularno hipstersko odredište kojim vladaju arapski klanovi. Bushido se tamo počinje družiti s Abou-Chakerima, potpisuje s njima ugovor i snima ploče s milijunskom tiražom. Kako se saznalo 2014., Bushido je 2010. potpisao ugovor sa šefom libanonskog klana Arafatom Abou-Chakerom po kojem mu je dao punomoć nad cjelokupnom svojom imovinom. Navodno je 50 posto svih prihoda reperske zvijezde odlazilo u džep vođe libanonskog klana. Arafat Abou-Chaker vodio je Bushidovu izdavačku kuću Erstguterjunge, pozirao s njim pred kamerama. Suradnja se obojici isplatila.
Bushido je sa svojim pjesmama i spotovima poslužio mafijašima za svojevrsnu legalizaciju njihova načina života, ili barem njihove ikonografije, sa svim tim zlatnim lancima i skupim automobilima uobičajenim u spotovima gangsta rapa, a preko izdavačke kuće su se i građanski etablirali. Dok je Bushido od svojih mafijaških prijatelja preuzimao dio autentičnog, uličnog šarma, onaj dašak opasnosti koji mu je davao prednost pred drugim reperima. Preko Bushida i Arafat Abou-Chaker je postao zvijezda. Youtuberu Roozu 2015. je dao svoj jedini intervju. Snimljen u Arafatovu lokalu Papa Ari u Treptowu, samo u prvom satu intervju je imao 3,7 milijuna pregleda.
Godinama nerazdvojni, Bushido i Arafat živjeli su s obiteljima jedan pokraj drugog, u tri luksuzne vile, na zemljištu od 16.000 četvornih metara, čija se vrijednost procjenjuje na 15 milijuna eura. Bili su poput braće dok se prije godinu dana nisu posvađali. Bushido je o Arafatu napisao pjesmu Mephisto i zaštitu potražio od Ashrafa Rammoa, člana suprotstavljenog libanonskog klana. Rammosi su sa svojih 500 članova dvostruko veći od klana Abou-Chakera, vodi ih Issa, Ashrafov brat. Issa (51) ima 13 djece te 15 braće i sestara. Kao što se prije fotografirao s Arafatom, sada se na snimkama Bushido pojavljuje sa Ashrafom Rammom, poziraju dok na igralištu paze na svoju djecu.
Protiv Arafata Abou-Chakera (42) pokrenuto je više od 30 istraga za razna kaznena djela. Godinama su on i njegova braća izgrađivali moć na berlinskim ulicama, stvorivši čitav paralelni svijet, u kojem ne vlada zakon, nego oni. Dečki sa zlatnim lancima, skupim satovima i luksuznim automobilima pravi su vladari berlinskih hipsterskih kvartova. Glavni likovi su Zaki Al-Zein (58), Arafat Abou-Chaker (42) i Issa Rammo (51). Rammo si je dao preko prsa tetovirati “Ich bin ein Berliner”. U Berlinu živi oko 150.000 stanovnika arapskog porijekla. U Neuköllnu, kvartu s velikim udjelom imigranata, četvrtinu stanovnika čine Turci, ali ulice drže arapske obitelji. Što je zajedničko posvađanim libanonskim mafijaškim klanovima? Znak Mercedesa, jer je luksuzna marka omiljena i među mlađom generacijom kriminalaca.
Tko vlada ulicama
Berlinske vlasti proglasile su politiku nulte tolerancije prema kriminalnim klanovima, gradsko vijeće donijelo je plan od pet točaka s ciljem iskorjenjivanja kriminala s ulica Neuköllna i sličnih kvartova. Politika nulte tolerancije je na djelu. Savezna policija je krajem prošle godine osnovala poseban tim za borbu protiv klanova. Racije po shisha barovima, lokalima brze hrane, kladionicama i čajanama gotovo su svakodnevne, ne samo u Berlinu nego i u desecima drugih njemačkih gradova. U neke shisha barove specijalci upadaju po nekoliko puta tjedno. Češljaju se barovi i kladionice, pišu kazne i zatvaraju lokali zbog utaje poreza, prodaje duhana maloljetnima, nečistih zahoda.
I onda kad policajci ponovljeno odlaze bez pronađenih dokaza o kršenju zakona, poruka koju ostavljaju je jasna: mi ovdje vladamo, a ne vi. “To unosi nesigurnosti u kriminalnu scenu. Ali još je važnija poruka koju država time šalje: vraćamo kontrolu nad ulicama”, ocjenjuje stručnjak za migracije Ralph Ghadban za DW. On procjenjuje da u Njemačkoj kriminalni klanovi uključuju pola milijuna ljudi, od kojih nisu svi kriminalci. Otprilike trećina članova tih velikih obiteljskih klanova želi normalan život i rado bi se maknula iz kriminalne sredine kad bi imala priliku za to. Ali Njemačka, za razliku od zemalja koje se godinama bore protiv mafije, nema zakone ni predviđene procedure kojima bi im se moglo pomoći.