REVOLUCIJA

KAKO SU WASHINGTON I TEHERAN POSTALI NEPRIJATELJI? 'Razmišljali smo o kratkom prosvjedu. Nije bila planirana duža akcija'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 05.11.2019. u 13:30

, Image: 34867640, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Jack Malipan Travel Photography / Alamy / Profimedia
Ilustracija / Jack Malipan Travel Photography / Alamy / Profimedia

Prije 40 godina iranski studenti zaposjeli su američko veleposlanstvo u Iranu, uzevši 52 Amerikanca kao taoce. Talačka kriza trajala je 444 dana. Posljedice ove akcije osjećaju se i danas

Raspoloženje u Teheranu ujutro 4. studenoga 1979. bilo je napeto. Naime, nije prošlo ni tri dana otkako je vođa revolucije ajatolah Ruholah Homeini svoje sljedbenike pozvao na "akciju", kako je on to nazvao. Akcija je cijelome svijetu trebala još jednom pokazati da je Iran poslije uspješne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je perzijski šah zauvijek svrgnut s vlasti. Šah je u očima ostarjelog duhovnog vođe Homeinija bio samo nesposobni vazal Washingtona koji je godinu dana ranije naredio da se puca na stotine demonstranata na ulicama Teherana.

"Smrt Americi!" - skandirale su stotine studenata ispred američkog veleposlanstva. Prijepodne nekoliko desetaka njih preskočili su ogradu i nasilno ušli u zgradu. Zarobili su 66 američkih građana, od kojih su 52 zadržali kao taoce - na zgražanje cijelog zapadnog svijeta, piše portal Deutsche Welle.

 

Međunarodni skandal

Bliski suradnik Homeinija i kasniji državni tajnik Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim očima diplomatska misija Washingtona u Iranu bila stjecište špijunaže:

- Da je američko veleposlanstvo u Teheranu zaista bilo diplomatski centar i da su njegove aktivnosti bile čisto prikupljanje informacija ili u sklopu uobičajenog rada obavještajnih službi, onda bi se moglo govoriti i drugačije. Ali s obzirom da je dokazano da su ti ljudi u američkom veleposlanstvu poslije revolucije bili umiješani u mnoge nemire u zemlji i čak ih planirali, onda se s pravom može zaključiti da to nije bio istinski centar diplomacije, nego centar špijunaže.

Zaposjedanje američkog veleposlanstva u Teheranu bilo je međunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se dogodilo da zemlja domaćin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izvrgne agresiji.

Vlastodršci u Iranu očito su htjeli svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazati da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. veljače 1979. godine dogodilo više od uobičajene promjene vlasti. U njihovim očima počelo je novo doba. Prvi put u povijesti uspostavljena je islamska republika pod vodstvom šijitskih duhovnih vođa, za koju se na referendumu 1. travnja izjasnilo više od 90 posto stanovništva s pravom glasa.

Homeini nije ni podržao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talačke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Washington.

Neuspješna akcija oslobađanja talaca

Nakon što nisu uspjeli pregovori, američki predsjednik Jimmy Carter vidio je samo jedan izlaz. Tako je 24. travnja 1980. godine pokrenuo vojnu operaciju oslobađanja talaca - s pogubnim posljedicama, kako je morao i sam priznati:

- Nakon što se na moju naredbu tim za oslobađanje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije točenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali poginulo je osam članova posade. No nećemo odustati.

November 4, 2019, Tehran, Iran: Iranians take part in an anti-US demonstration marking the 40th anniversary of US Embassy takeover, in front of the former US embassy in Tehran, Iran. thousands of protesters chanting 'Death to America' gathered at the former US embassy in Tehran to mark the 40th anniversary of the start of the Iran hostage crisis. Iranian students occupied the embassy on 04 November 1979 after the USA granted permission to the late Iranian Shah to be hospitalized in the United States. Over 50 US diplomats and guards were held hostage by students for 444 days., Image: 480977251, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Rouzbeh Fouladi / Zuma Press / Profimedia
Rouzbeh Fouladi / Zuma Press / Profimedia

antiameričko okupljanje u Teheranu održano 4. studenoga 2019. godine

 

Propala operacija spašavanja dovela je do pada Carterove popularnosti i u studenome 1980. za novog predsjednika SAD-a izabran je Ronald Reagan.

Ali upravo kad je Reagan preuzimao funkciju, Carter je još jednom bio u središtu pozornosti: toga 20. siječnja 1981. bivši predsjednik Sjedinjenih Država u Frankfurtu na Majni dočekao je svoje sunarodnjake - koji su pušteni na slobodu poslije točno 444 dana.

- Želim jasno reći da će iranska vlada - svi odgovorni - za sva vremena biti prokleti zbog onoga što su učinili našim sunarodnjacima - rekao je bivši predsjednik.

Spontana inicijativa

Zaposjedanje veleposlanstva SAD-a 4. studenoga 1979. učinilo je da Washington i Teheran, koji su blisko surađivali desetljećima, postanu žestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana, piše Deutsche Welle.

A 30 godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji, za njemački radio izjavio je kako je zaposjedanje veleposlanstva bila spontana inicijativa:

- Nije bila planirana duža akcija. Razmišljali smo o kratkom prosvjedu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrška akciji. To znači da su u osnovi i potencijalno bile moguće slične akcije.

Zato ne mogu reći što bi se dogodilo da to nismo uradili. Nešto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nisu namjeravali ostati duže od pet dana i mislili su napustiti veleposlanstvo nakon pet dana.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo