Kada će se Sveta Stolica izjasniti o Međugorju, je li se ondje ukazala Bogorodica ili nije, po mišljenju mjerodavnog magisterija Katoličke crkve?
Na to pitanje, tri godine pošto je Međunarodno istražno povjerenstvo o “međugorskom fenomenu” završilo radom i zaključke predalo Kongregaciji za nauk vjere, njezin prefekt kardinal Gerhard Ludwig Müller je talijanskoj agenciji Ansi dao odgovor duhovit, makar ne precizan: “Imamo na raspolaganju sve vrijeme do drugog dolaska Isusa Krista. U ovom trenu važnije je regulirati pastoralu i ispovijedi.”
Müller je u tome u suzvučju s papom Franom, koji je u Međugorje uputio kao svog izaslanika za pastoralnu skrb nadbiskupa Henryka Hosera, ordinarija dijeceze Warzawa-Praga. Pri imenovanju mons. Hosera (koji je svoj dolazak u Međugorje odgodio s 28/II na 28/III) bilo je rečeno da se on neće baviti prosudbom je li “međugorski fenomen” čudo ili prevara.
Prosudio je to biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski dr. Ratko Perić. On svih ovih 36 godina povremeno izjavljuje da se vidiocima nije ukazala Marija iz Nazareta. Mons. Perić nije vjerovao u nadnaravnost “međugorskog fenomena” ni dok je bio rektor Papinskoga zavoda sv. Jeronima, suglasno s tadašnjim mostarskim biskupom Pavlom Žanićem.
Dakle, kad je sv. papa Ivan Pavao II imenovao mons. Perića Žanićevim koadjutorom, nuncij je znao kako mons. Perić misli.
“Znam da je mjesna Crkva tog mnijenja”, rekao je kardinal Müller, pa dodaje: “Budućnost Crkve ne ovisi ni o Međugorju, ni o priznatim svetištima poput Fátime ili Lourdesa: pomažu, mogu pomoći da poruka o pokajanju za svijet bude nazočnija”. Vjera se, međutim, “živi u obitelji, na radu, u župi”, precizira kardinal prefekt.
“Ima ih koji pretjeruju u davanju važnosti tim fenomenima, kao da su dogma. Ali ni kad se Crkva izjašnjava u korist takvih zbivanja, nijedan katolik nije obavezan tamo ići ili u njih vjerovati”, opetuje kardinal Müller nauk koji je stoljećima poznat.