Ljubljanska nadbiskupija uspjela je nakon višegodišnjeg sudskog procesa dobiti visoku odštetu za šume koje su bile u njenom vlasništvu, ali su nacionalizirane u vrijeme bivše SFRJ.
Viši sud u Ljubljani donio je konačnu presudu prema kojoj Crkvi pripada odšteta od 22 milijuna eura za šume na području Mozirja i Pokljuke, kojima nije mogla gospodariti niti nakon 1991. kad je samostalna Slovenija donijela zakon o denacionalizaciji. Konačan iznos koji će državni fond za upravljanje zemljištem i šumama morati u roku 15 dana isplatiti na račun ljubljanske nadbiskupije znatno je viši od presuđene odštete za nemogućnost vlasničkog raspolaganja jer uključuje i visoke zatezne kamate i sudbene takse.
Rješenje višeg suda je konačno, a spor bi u slučaju da se zatraži izvanredni pravni lijek preko ustavnog suda eventualno mogao završiti i pred Europskim sudom za ljudska prava.
Između Katoličke crkve u Sloveniji i države u tijeku je još nekoliko sporova vezanih za nacionalizaciju crkvenih dobara nakon II. svjetskog rata, a crkva traži i povrat bledskog otoka i nekih drugih objekata i zemljišta.
Pitanje vraćanja crkvene imovine u Sloveniji je i stalno prisutno ideološki obojeno pitanje, s tezom da je zakon o denacionalizaciji, donesen krajem 1991., diktirala tadašnja izrazito desno orijentirana vlada.
Nekadašnja premijerka Alenka Bratušek svojedobno je predlagala da se Crkva vlastitom voljom odrekne odštete za oduzetu imovinu, na što je ljubljanski nadbiskup i metropoliti Stanislav Zore kazao da se time dovodi u pitanje ustavno načelo jednakosti pred zakonom.
Od 38 tisuća zahtjeva za povratom nacionalizirane imovine, koliko ih je u Sloveniji podneseno nakon što je prije 28 godina donesen denacionalizacijski zakon, sudovi su do sada riješili oko 30 tisuća slučajeva, a oko 8 tisuća je još otvorenih jer se predmeti na sudu vuku godinama, pa država dolazi u opasnost da u slučaju da izgubi sporova oštećenicima mora platiti visoke kamate zbog dugotrajnih postupaka.