Kina je u petak proglasila pobjedu nad novim koronavirusom koji je zadesio njezino gospodarstvo i nastavlja harati svijetom, posebice u Brazilu gdje je već prijeđen prag od 20.000 umrlih.
Dok epidemija koja je do sada zahvatila više od 5,1 milijuna ljudi i odnijela najmanje 332.870 života, prema službenim podacima koji se smatraju podcijenjenima, Kina, gdje se virus pojavio krajem 2019., uspjela ga je obuzdati na svom teritoriju.
Sjedinjene Države optužuju Kinu da je prekasno reagirala i prema riječima predsjednika Donalda Trumpa odgovorna je za masovne smrtne ishode u svijetu.
"Postigli smo veliki strateški uspjeh u našem odgovoru na covid-19", izjavio je kineski premijer Li Keqiang prvog dana plenarnog zasjedanja Nacionalnog narodnog kongresa, velikog godišnjeg okupljanja komunističke vlasti.
Prvi puta u nedavnoj povijesti Peking je odustao od određivanja cilja rasta za ovu godinu, jer ne može odrediti utjecaj pandemije.
Pred 3.000 zastupnika sa zaštitnim maskama na licu, Li je naglasio da je pred njima ogroman zadatak zbog posljedica virusa na kinesko gospodarstvo koje je u prvom tromjesečju palo za 6,8 posto.
Europa, gdje je pandemija ubila više od 171.000 osoba od blizu dva milijuna registriranih slučajeva zaraze, nastavlja putem spore normalizacije, uz mnogostruke mjere opreza.
Snažno pogođena epidemijom, Velika Britanija je objavila u petak da će putnici iz inozemstva po dolasku u zemlju morati u 14-dnevnu karantenu.
U Francuskoj, kritiziranoj jer je održala prvi krug općinskih izbora 15. ožujka tijekom pandemije, vlada je najavila da će se drugi krug održati 28. lipnja i da će birači morati nositi zaštitne maske.
"Nakon odvagivanja za i protiv, mislimo da se demokratski život mora nastaviti", objasnio je premijer Edouard Philippe.
Grčka je do 7. lipnja produžila ograničenje kretanja u prenapučenim izbjegličkim logorima. Vrlo malo testiranih tražitelja azila je bilo pozitivno do sada i branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije i UN-ovo Visoko povjerenstvo za izbjeglice (HCR) pozvali su Atenu na poštivanje njihovih prava.
Po nalogu predsjednika Trumpa u Sjedinjenim Državama, najteže pogođenim pandemijom covida-19, zastave će od petka do nedjelje biti spuštene na pola koplja u spomen na žrtve zaraze.
Prema podacima sveučilišta Johns Hopkins od četvrtka, u Sjedinjenim Državama je od koronavirusa umro 95.000 osoba, a dnevno ih umire 1255.
U Rusiji je u petak zabilježen novi rekordni broj umrlih, u jednom danu 150, ali epidemija je i dalje stabilna po broju novooboljelih.
To nije slučaj u Latinskoj Americi gdje neumoljivo raste broj zaraženih uz strašne posljedice za gospodarstvo i radna mjesta.
Prema službenim podacima, broj umrlih se udvostručio u samo 11 dana i u četvrtak je iznosio 20.000 u najzahvaćenijem Brazilu, gdje se i dalje ubrzava širenje virusa.
Inzistiranje predsjednika Jaira Bolsonara u vezi povratka na posao i pokretanja gospodarstva izaziva od početka zdravstvene krize jake napetosti s guvernerima brazilskih država, ali dva tabora su približila stajališta u četvrtak tijekom videokonferencije.
Covid-19 ubija razmjerno više mladih u toj zemlji s 210 milijuna stanovnika, samo 69 posto umrlih je starije od 60 godina prema 95 posto u Španjolskoj i Italiji, prema službenim podacima.
"Pošto je naše stanovništvo mlađe, normalno je da je postotak mrtvih viši među mlađima od 60 godina, ali tome pridonosi i činjenica da mlade odrasle osobe manje poštuju mjere ograničenja", objasnio je epidemiolog Mauro Sanchez sa sveučilišta Brazilije.
U susjednom Peruu, većina bolnica je pred rasulom. "U bolnicama vladaju prizori filmova strave, izgledaju poput groblja, pacijenti umiru na stolcima ili kolicima", ispričao je bolničar iz bolnice Hipolito Unanue u Limi.
Izvješće Gospodarskog povjerenstva za Latinsku Ameriku i Karibe (CEPAL) i Međunarodna organizacija rada (ILO) donose jako mračnu sliku posljedica zdravstvene kontinentalne krize.
Zbog pandemije će biti dodatnih 11,5 milijuna nezaposlenih u tom dijelu svijeta u 2020. prema izvješću objavljenom u četvrtak u Santiagu, a pad gospodarstva regije će ove godine iznositi 5,3 posto, najgore od 1930. godine.
U Čileu gdje je broj smrtnih ishoda u 24 sata porastao za 29 posto, stanovnici su izašli na ulice i traže pomoć u hrani, dok su uz epidemiju buknula nezaposlenost i glad u najsiromašnijim četvrtima.