NA NEUTRALNOM TERENU

Kirill se želi susresti s Benediktom XVI.

Kirill je u dva intervjua dao naslutiti da se želi sastati s Benediktom XVI, ali ima nekih uvjeta koje treba ispuniti
Pope Benedict XVI looks during his weekly general audience on November 25, 2009 in the Paul VI hall at the Vatican. AFP PHOTO/ Filippo MONTEFORTE
 AFP

RIM - Pravoslavni patrijarh moskovski i sveruski može se sastati s katoličkim rimskim papom, na neutralnom terenu - pod uvjetom da Sveta Stolica natjera grkokatoličku crkvu u Ukrajini na kompromis s Moskvom. To proizlazi iz dvaju intervjua objavljenih ovih dana: s patrijarhom Kirillom I u današnjem broju milanskog tjednika Panorame, te u Interfaxovu intervjuu s arhiepiskopom Hilarionom prije dva tjedna.

Kirill (Gundjaev) se dosad već triput sastao s Benediktom XVI, ali dok još nije bio patrijarh, nego predsjednik Odsjeka za inozemne odnose patrijarhata, na kojoj dužnosti ga je naslijedio Hilarion (Alfejev). Ovaj mjesec je bez problema otišao u Baku na proslavu rođendana kad je slavljenik bio Allahšukur Paša-zade, šejhu-l-islam azerbajdžanske Islamske zajednice.

Kirilla je u Moskvi pohodio armenski katolikos Karekin II. Benediktu će u audijenciju u četvrtak doći ruski predsjednik Medvedev, preklani je bio i njegov prethodnik Putin, ali se s Papom ne želi sresti zasad ni Kirill, kao što nisu htjeli ni njegovi prethodnici, Aleksij II, a prije njega Pimen I.

Među vodećim pravoslavnim poglavarima samo se patrijarsi ruski odnosno srpski nisu htjeli susresti s poglavarom Katoličke crkve. Kirill podržava srpsko pravo na Kosovo, kao kolijevku srpske države i srpskog pravoslavlja.

Ruska pravoslavna crkva, veli Kirill Panorami, nije na svojoj najvišoj razini nikada isključila mogućnost susreta svog poglavara s rimskim papom, ukoliko bi taj susret bio “dobro pripremljen”. A to znači: ne samo formalan, nego s obavezujućim zaključcima.

“Naše crkve mogu surađivati na mnogim područjima i zajedno suzbijati ideologiju potrošaštva i odricanja od kršćanskih moralnih vrednota u suvremenu društvu”, kaže Kirill. “Istodobno”, dodaje, “ne možemo ignorirati probleme koji traju u odnosima” dviju crkava, precizirajući da se to prvenstveno odnosi na “stav ukrajinskih grkokatolika spram nazočnosti Moskovske patrijaršije u toj zemlji”.

Stalin je 1946. ukinuo Ukrajinsku grkokatoličko crkvu, pripojio je Ruskoj pravoslavnoj crkvi, pozatvarao episkope od kojih su mnogi ubrzo umrli. Tek je Gorbačëv 1989. ponovo legalizirao grkokatolike, koji su se domogli svojih nekadašnjih bogomolja, pa su pravoslavni uzalud tražili kompromis. Dio pravoslavnih se odvojio od Moskve, formiravši dvije autokefalne ukrajinske pravoslavne crkve. Kirill je najavio da će sljedećeg ljeta ponovo pohoditi Ukrajinu kao njezin vjerski poglavar, kao što je to učinio ljetos.

Sada u intervjuu Panorami patrijarh moskovski i sveruski kaže da nakon “izjava s katoličke strane da žele potaknuti smirenje konfliktnih situacija” još čeka “hoće li uslijediti rezultati”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 06:13