Između 2011. i 2015. godine u svijetu je prodano 14 posto više oružja nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju, između 2006. i 2010. godine, objavio je Stockholm international peace research institute (SIPRI).
Među pet najvećih izvoznica oružja nalaze se čak četiri članice UN-ova Vijeća sigurnosti - listu predvode Sjedinjene Američke države na koje otpada 33 posto svjetskog izvoza oružja, dakle cijela trećina. Ni njihovi najveći globalni konkurenti nisu daleko - Rusija Vladimira Putina drugi je najveći izvoznik sa udjelom od 25 posto na svjetskom tržištu. Iza njih se na dalekom trećem mjestu nalazi Kina s 5,9 posto tržišnog udjela, dok je na četvrtom mjestu Francuska koja je izvezla 5,6 posto oružja u svijetu tijekom proteklih pet godina. Top pet zatvara jedina država koja nije članica Vijeća sigurnosti - Njemačka, na koju otpada 4,7 posto svjetskog izvoza oružja.
Kada se to usporedi sa proteklim razdobljem, može se vidjeti trend povećanog izvoza oružja iz SAD-a (s 29 posto udjela na 33 posto) i Rusije (s 22 posto na 25 posto), te svakako Kine koja je svoj udio povećala za više od 60 posto, s 3,6 na 5,9. S druge strane, Njemačka je znatno smanjila svoj izvoz oružja - za razdoblje od 2006. do 2010. na njih je otpadalo 11 posto svjetskog izvoza, dok se sada ta brojka i više nego prepolovila. Osim SAD-a, Kine i Rusije, koja je de facto euroazijska država, preostalih sedam država izvoznica u top 10 su sve odreda iz Europe.
Možda najzanimljiviji podaci iz istraživanja su oni koja pokazuju kojim državama najveće izvoznice prodaju oružje. Rusija je, npr., izuzetno ovisna o interesu i potrebama Indije na koju se odnosi čak 39 posto svog oružja koje su Rusi prodali u zadnjih pet godina (Indija je i najveći svjetski uvoznik oružja, ali o tome malo kasnije). Izvoz SAD je nešto više diverzificiran kada su pitanju države - najveći kupci američkog oružja su Saudijska Arabija (9.7 posto), Ujedinjeni Arapski Emirati (9.1 posto) i Turska (6.6) posto. No, što se tiče regionalne preraspodjele Amerikanci čak 41 posto svojeg oružja prodaju na Bliski istok. Kina pak daleko najviše prodaje Pakistanu (35 posto) i Bangladešu (20 posto), dok lijepi dio odlazi i na susjedni Mianmar (na koji se odnosi 16 posto kineskih izvoza oružja). Ukupno je američko oružje kupilo 96 država svijeta, a rusko 50 (plus pobunjenici u Ukrajini).
Iz ovih se podataka može iščitati koje države velike sile smatraju za svoje saveznice, te s daškom ironije primijetiti da Amerikanci najviše oružja izvoze u države iz kojih je lansirana radikalna verzija vehabijskog islama, čiji nauk je glavna inspiracija terorističkim grupama poput Islamske države ili al-Qa'ide koje SAD vide kao svojeg glavnog protivnika. Rusi pak oružje izvoze u države koje su bile bliske i Sovjetskom Savezu ili su u najmanju ruku bile članice Pokreta nesvrstanih. Oni su također vrlo fleksibilni prodavači te na tržištu nude praktički svaki tip oružja koji se može zamisliti - od podmornice, tenkova, helikoptera pa do lovca pete generacije (Suhoj HAL / FGFA koji razvijaju s Indijom), ali zadnje dvije godine ipak bilježe osjetni pad u prodaji u odnosu na unosno razdoblje između 2010. i 2012.
Što se tiče uvoznika oružja, uvjerljivo prvo mjesto drži Indija. Druga najmnogoljudnija država na svijetu je u proteklih pet godina kupila čak 14 posto svog oružja na svjetskom tržištu, što je značajno povećanje u odnosu na prethodno razdoblje u kojem je njihov udio iznosio 8.5 posto. Na drugom mjestu je Saudijska Arabija sa 7 posto udjela na svjetskom tržištu, što je gotovo tri i pol šuta više nego prije pet godina (tada su imali udio od 2.1 posto). Treći su Kinezi sa 4.7 posto (njihov udio u uvozu se smanjio, ali im znatno raste domaća proizvodnja), četvrti Ujedinjeni Arapski Emirati s 4,6 posto, a top 5 uvoznika zatvara Australija s 3.6 posto.
Od top šest država uvoznica, njih četiri su najviše kupovale od SAD-a (pogotovo UAE), ali je najveći kolač u najvećoj uvoznici ipak pripao Rusima, čije oružje čini čak 70 posto svega što je Indija kupila u proteklih pet godina (na Amerikance otpada tek "mršavih" 14 posto). Što se tiče ostalih preferencija najvećih uvoznica valja primijetiti da je Vijetnam izuzetno sklon Rusima (93 posto ukupnog uvoza), a Južna Koreja SAD-u (80 posto ukupnog uvoza) - očito neke hladnoratovske podjele i danas itekako drže vodu. Vijetnam je inače svoj uvoz oružja povećao za enormnih 699 posto, uglavnom zbog opreza/straha od kineskih pretenzija prema nekim otocima koje Vijetnam smatra svojima.
Što se tiče regija - najviše se oružja uvozilo u Aziji i Oceaniji (46 posto) te Bliskom istoku (25 posto), čije su države time znatno nadmašile europske (njihov se udio smanjio s 21 posto na 11 posto).