Od 2012. do danas iz zemalja regije na ratišta u Siriji i Iraku otišlo je oko 1000 ljudi, uključujući žene, djecu i starce. Još ih je oko 400 stotine ostalo ondje pa nema naznaka da bi i u budućnosti moglo doći do nekakvog masovnog povratka sirijskih i iračkih boraca u zemlje Zapadnog Balkana, ističe u najnovijoj studiji sarajevski sigurnosni stručnjak dr. Vlado Azinović, izvrsno upućen u fenomen balkanskih boraca ISIL-a.
Studiju “Igra čekanja - Procjena i odgovor na prijetnju povratka stranih boraca na Zapadni Balkan”, u izdanju Regionalnog vijeća za suradnju, potpisuje s dr. Edinom Bećirević s Fakulteta kriminalistike i sigurnosnih studija Univerziteta u Sarajevu.
O tisućama i tisućama povratnika ne može se raditi već zahvaljujući tome što je odlazak na ISIL-ovska ratišta usporen 2015. i i gotovo potpuno zaustavljen do polovice 2016., otkako nije zabilježen nijedan odlazak dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije.
Oko 200 ubijenih
Vjeruje se da se oko 300 njih već vratilo svojim kućama, više od 200 ih je ubijeno, a oko 400 ih je ostalo dijeliti sudbinu s ostacima poražene ekstremističke vojske nakon pada Mosula i Deir es-Zora. Zahvaljujući intenzivnoj regionalnoj i međunarodnoj suradnji već je bio zaustavljen odlazak dobrovoljaca na strana ratišta, ističu autori studije, a sad je potrebna jednako takva tijesna suradnja prilikom njihova povratka.
Od 2012. zemlje regije su zaustavile nekoliko desetaka nesuđenih dobrovoljaca i zatvorile na stotine sumnjivaca. Samo u 2016. sudovi u Albaniji, BiH, Kosovu i Makedoniji osudili su desetak optuženih za kaznena djela povezana s ratovanjem u inozemstvu i terorizmom - ukupno je 70 ljudi osuđeno na ukupno 380 godina zatvora.
No ono što zabrinjava je manjak rehabilitacijskih programa kroz koji bi prošli povratnici i članovi njihove obitelji koji bi olakšali njihovu reintegraciju u zajednicu, upozoravaju autori studije.
Prema zakonima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama, već samo sudjelovanje u borbama u inozemstvu razlog je za zatvorske kazne, no efekti su upitni ako tijekom izdržavanja kazne postoji opasnost od dodatne radikalizacije.
Potpuna kontrola
Pitanje što će se dogoditi s povratnicima iz džihada raste otkako je slom Islamske države na vidiku, nakon pada iračkog Mosula i neslužbene ISIL-ove prijestolnice Rake na sjeveru Sirije prošlog mjeseca. Irak je objavio da je rat sa ISIL-om gotov, dva dana nakon što je to isto ustvrdila ruska vojska, koja je čistila džihadistička uporišta sa sirijske strane granice. Irački premijer Haider al-Abadi objavio je da iračka vojska sada u potpunosti kontrolira iračko-sirijsku granicu. ISIL je 2014. proglasio kalifat na velikim dijelovima Iraka i Sirije i vladao nad 10 milijuna ljudi.
Na pitanje što se sada događa u tom ratnom kaosu, dr. Vlado Azinović rekao je za Jutarnji kako su sve procjene o preostalim stranim borcima, kako iz regije tako i iz drugih dijelova svijeta, rađene krajem ljeta, u vrijeme pada Mosula i početka završnih operacija savezničke koalicije za zauzimanje Al-Rake.
“Bilo je to razdoblje žestokih udara na položaje ISIL-a. U kolovozu je samo na Al-Raku palo više od 5000 savezničkih bombi, u prosjeku po jedna svakih osam minuta.
Koalicijske snage
Veliki broj pripadnika ISIL-a i članova njihovih obitelji su poginuli ili nestali u to vrijeme. Prema nekim svjedočenjima, u vrijeme ljetošnjih borbi koalicijske snage su instruirane da ubiju što više stranih boraca kako bi se spriječio njihov povratak, prije svega na Zapad”, prenosi Azinović. Od tada je u prekidu značajan dio komunikacije između stranih boraca i njihovih obitelji u matičnim zemljama pa je teško procijeniti koliko ih je još u Siriji i Iraku.
Nerealno je očekivati da ISIL naprosto nestane. “Ovih je dana postalo jasno da su zapovjednici savezničke koalicije postigli dogovor s braniteljima Al-Rake i dopustili da oko 4000 pripadnika ISIL-a i članova njihovih obitelji napusti grad s oružjem i opremom. Taj je dogovor, navodno, motiviran željom da se preostali ISIL-ovci angažiraju u borbama protiv Assadovih snaga u Siriji”, objašnjava sarajevski stručnjak za terorizam. Dakle, očito je da će jedan broj pripadnika ISIL-a, uključujući i strane borce, nastaviti ratovati na drugim lokacijama.
“Neki ih već vide na Sinaju, u Libiji, Somaliji, Jemenu ili na Filipinima. Moguće je da će se neki pokušati vratiti kućama. Međutim, što god da se dogodi, nekog masovnog, nekontroliranog povratka ovih ljudi u zemlje EU ili regije neće biti”, siguran je Azinović.
U novoj studiji obuhvaćene su zemlje zapadnog Balkana, ali što je s Hrvatskom? “Spominjalo se šest ili sedam hrvatskih državljana, uglavnom osobama s dvojnim državljanstvima od kojih su većina žene. U posljednje vrijeme nisam nailazio na informacije koje bi mogle ukazati na njihova trenutna boravišta. Nisam siguran ni zna li se pouzdano jesu li te osobe još uopće žive”, odgovara autor.
Nizak postotak
Je li Hrvatska ugrožena mogućim povratnicima iz ISIL-a? Azinović smatra da je strah od povratnika neopravdano prenaglašen, ne samo kod nas.
Statistika pokazuje da je od 2014. do 2017. godine među osobama koje su sudjelovale u planiranju, pripremi ili izvođenju terorističkih napada na Zapadu bilo nešto manje od 18 posto povratnika iz Sirije i Iraka, prenosi Azinović. Na Kosovu, naprimjer, njih 4 posto.
“Dakle, postoji tendencija da se manji broj ovih ljudi pokuša ponovno angažirati u aktima nasilja. Međutim, sigurnosne agencije znaju tko su oni, znaju gdje se i s kime kreću, neki od njih su u zatvorima, a svi su na takozvanim watch-listama kojima se prate njihova putovanja izvan matičnih zemalja”, kaže on. U BiH je tako ljetos spriječen izlazak jednog povratnika iz države, a prije nekoliko dana jedan od njih je, sigurno ne slučajno, zaustavljen u Sarajevu dok je prevozio nekoliko pušaka i bombi u prtljažniku.
“Gdje god da su se vratili, na te se ljude budno pazi”, ističe Azinović. Mnogo su opasniji ovi drugi radikali, neostvareni strani borci, osobe koje su željele, a nisu mogle ili su bile spriječene same poći do Sirije pa neostvareni aktivizam realiziraju u matičnim sredinama.