Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prekinula je u srijedu svoj boravak na Islandu, gdje je sudjelovala na summitu Vijeća žena svjetskih lidera te se odlučila vratiti u Hrvatsku nakon drame u sudnici Haškoga suda.
Hrvatska predsjednica odbila je dati izjavu hrvatskim novinarima na Islandu rekavši kako će izjavu dati po dolasku u Hrvatsku.
- Ona je hrvatska predsjednica i dat će izjavu u Hrvatskoj - rečeno je novinarima iz njezina ureda. Također je potvrđeno kako se u međuvremenu čula s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u postupku protiv šestorice čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata utvrdilo je međunarodni oružani sukob u BiH i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata.
Izricanje presude ICTY-a bosanskohercegovačkim Hrvatima prekinuto je nakon što je jedan od optuženih, Slobodan Praljak, izjavio kako ne prihvaća potvrđenu presudu i kaznu od 20 godina te potom popio otrov.
Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a general Praljak nakon toga prebačen je u bolnicu u Haagu, gdje je umro.
Predsjednica Grabar Kitarović u četvrtak je trebala imati radni sastanak s predsjednikom Republike Islanda Guðnijem Jóhannessonom, a tijekom boravka u Reyjkaviku od 28. do 30. studenoga, trebala je imati niz bilateralnih susreta. Unatoč skraćenom boravku, predsjednica je uspjela razgovarati s nekim od sudionika summita.
Između ostalih, razgovarala je s predsjednicom Estonije Kersti Kaljulaid. Estonska predsjednica je ponudila iskustva svoje zemlje u e-upravi, što donosi znatno smanjenje troškova državne i lokalne uprave uz povećanje učinkovitosti i transparentnosti cijelog sustava, uključujući poreze i zemljišne knjige. Jedna od tema bila je i provedba izbora elektroničkim putem, u kojem je Estonija ostvarila zavidan napredak.
Hrvatska s Estonijom ima vrlo dobre odnose, bez otvorenih pitanja, a postoje mogućnosti za veću gospodarsku suradnju.
Dvije predsjednice smatraju da se daljnja suradnja može razvijati u području usuglašavanja stajališta od zajedničkog interesa unutar EU-a, posebno inicijative "Triju mora". Potencijali suradnje uključuju energetsku sigurnost, jedinstveno digitalno tržište i upravljanje granicama.
Hrvatska predsjednica razgovarala je i s litavskom predsjednicom Dalijom Grybauskaitė, koja je ujedno predsjednica Vijeća žena svjetskih lidera.
Na skupu u Reyjkaviku okupilo se 300-tinjak žena, sadašnjih i bivših političkih lidera, koje raspravljaju o jačanju uloga žena u politici i kako se boriti protiv neravnopravnosti žena i muškaraca.
Prema zadnjim podacima, u parlamentima država svijeta samo je 26,6 posto žena, 19,1 posto žena članice su vlada, 5,7 posto žena nalazi se na premijerskoj poziciji, a na poziciji šefice države 7,2 posto.
Prije nego što je napustila summit, predsjednica Grabar Kitarović održala je izlaganje u sklopu programa na temu "Mi to možemo - Žene kao čimbenici mira".
Ona je u svojemu govoru rekla kako dolazi iz zemlje koja je bila žrtva agresije i koja je od primatelja pomoći postala donatorom. Istaknula je da su žene ključni čimbenici u sprječavanju i borbi protiv nasilja.
Na skupu je svim ženama koje su izabrane za premijerku ili predsjednicu uručena nagrada "Ženski politički lideri". Dok je primala nagradu, predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako ju posvećuje hrvatskom narodu koji ju je izabrao.