Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hecrgovine Željko Komšić rekao je u intervjuu za crnogorski javni servis u utorak da razumije odluku predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića da ne posjeti Sarajevo pošto se tomu usprotivio srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Komšić je u emisiji Teleskopija emitiranoj u utorak navečer na RTCG, rekao da je Dodikovo protivljenje posjetu Mile Đukanovića apsurdno jer je upravo „on, dok je bio predsjedavajući predsjedništva, odlučio da prvi uputi poziv predsjedniku Crne Gore“.
"Kada smo odredili datum, on se tome usprotivio, zbog koliko sam ja mogao da vidim, događaja u Crnoj Gori, odnosa Beograda, Banja Luke prema tim događajima, što je prema meni apsurdno, nepromišljeno i nadam se da neće ostaviti traga na odnose Crne Gore i BiH, koji su do sada bili odlični", priopćio je Komšić za RTCG.
Rekao je da bi na Đukanovićevu mjestu postupio na istovjetan način.
„Nažalost, zbog nekih naših, potpuno besmislenih razmirica u Bosni i Hercegovini i stava Dodika, mog i gospodina Džaferovića ovdje u Predsjedništvu BiH, nije ostvaren ovaj posjet", rekao je Komšić.
Đukanović je trebao u BiH boraviti 2. i 3. ožujka no rekao je da "neće posjetiti Sarajevo i da je potez Dodika dio nacionalne predstave, koju ne treba dalje hraniti“.
Milorad Dodik je na sjednici predsjedništva BiH sredinom veljače stavio veto na zaključak o posjetu Đukanovića Sarajavu, proglašavajući je „destruktivnim po vitalni interes Republike Srpske“.
Tu odluku krajem prošlog tjedna podržala je Narodna skupština RS-a, a Dodik je tom prilikom rekao da „osporava posjet crnogorskog predsjednika BiH jer bi se to protumačilo kao podrška političkoj strukturi koja, između ostalog, osporava imovinu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori“.
U Crnoj Gori se od početke godine u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, dva puta tjedno nakon večernjih molitvi održavaju prosvjedne šetnje protiv zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je crnogorski parlament donio u posljednjim danima 2019. godine. Predstavnici SPC tvrde da se zakonom žele oteti crkve i manastiri te vjerske zajednice, a njihove stavove podržavaju vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj.
Crnogorska vlada ranije je poručila da ne dopušta miješanje u unutarnja pitanja Crne Gore, pa ni ona koja dolaze iz Beograda ili Banja Luke.