Tko će istraživati kriminalna djela počinjena u svemiru? Ovo pitanje predmet je brojnih rasprava nakon što je nedavno New York Times objavio priču o prvom kriminalnom djelu na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). Podsjetimo, poznata američka astronautkinja Anne McClain, koja je u dosad u svemiru boravila više od 203 dana te sudjelovala u dvije svemirske šetnje, našla se na meti optužbe svoje supruge Summer Worden, s kojom trenutno vodi brakorazvodnu parnicu.
Worden je optužila McClain da je tijekom šestomjesečnog boravka na ISS-u neovlašteno ulazila u njezin bankovni račun. Cijeli je slučaj privukao veliku medijsku pozornost, a uključili su se i stručnjaci za svemirsko pravo.
Je li Anne McClain uistinu počinila kriminal u svemiru?
Anne McClain i Summer Worden, bivša obavještajna djelatnica u američkom zrakoplovstvu, vjenčale su se 2014. godine. Tijekom njihova braka Anne McClain financijski je pomagala sinčića svoje supruge koji danas ima šest godina. No, prošle je godine McClain na sudu zatražila diobu roditeljskih prava optužujući dječakovu majku za lošu narav i nepromišljene financijske odluke. Worden je tada zatražila razvod braka, no u jeku brakorazvodne parnice Anne McClain odletjela je na Međunarodnu svemirsku postaju.
Rusty Hardin, odvjetnik Anne McClain, potvrđuje kako je astronautkinja na ISS-u imala pristup bankovnom računu Summer Worden, ali nije učinila ništa pogrešno. - Samo je željela biti sigurna da su obiteljske financije u redu te da na bankovnom računu ima dovoljno novca za sve troškove i brigu o dječaku - rekao je Rusty Hardin. Prema njegovim riječima, Anne McClain uopće nije bila svjesna da je Summer Worden u međuvremenu zatražila od banke da njezinoj supruzi ukine mogućnost pristupa njezinu računu.
Tko je nadležan u slučaju McClain-Worden?
Članak VIII. Ugovora o vanjskom svemiru iz 1967. godine kaže: “Država potpisnica Ugovora u čijem se registru nalazi predmet lansiran u svemir, zadržava jurisdikciju i kontrolu nad takvim objektom i nad svim njegovim osobljem, dok je u svemiru ili na nebeskom tijelu.”
Kada je 1998. godine počela gradnja Međunarodne svemirske stanice (ISS), zemlje uključene u taj megaprojekt vrijedan 100 milijardi dolara potpisale su Međuvladin sporazum (IGA) koji regulira njihovu suradnju u svemiru. Sporazum su potpisali SAD, Rusija, Japan i europske zemlje koje su partneri na ISS-u: Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija. Prema Sporazumu, od svake se zemlje očekuje pravna nadležnost nad astronautima svoje države. Tako SAD ima nadležnost u slučaju Anne McClain koja je neovlašteno pristupila računu svoje donedavne supruge. Cijeli slučaj istražuje NASA koja ne želi komentirati slučaj zbog poštivanja privatnosti Anne McClain te Summer Worden i njezina sina.
Kako tretirati međunarodni kriminal u svemiru?
Prema mišljenju Michelle Hanlon, profesorice zračnog i svemirskog prava na Sveučilištu Mississippi, IGA vrlo “jasno regulira kriminal na ISS-u koji ne pogađa neku drugu državu”. No, ako kriminal počinjen na ISS-u utječe na neku drugu državu, situacija se komplicira. - Ako je Astronaut A iz zemlje A ukrao sat astronautu B iz zemlje B, a dogodio se na dijelu ISS-a koji je pripadao državi C, onda je to puno manje jasno - rekla je Michelle Hanlon za magazin Slate. Takva je situacija itekako moguća jer se na ISS-u svakih šest mjeseci mijenjaju posade, a stanica je sastavljena od američkih, ruskih, japanskih i europskih modula.
Postojeći sporazum jednostavno kaže da će sve uključene zemlje razgovarati jedna s drugom i pregovarati o rješenju. To se čini razumnim za svemirske programe koji se trenutno razvijaju, pri čemu je mali broj astronauta koji idu prema svemirskoj postaji višestruko testiran i provjeren, a krivične optužbe dovoljno rijetke da ih se može razmotriti od slučaja do slučaja.
Kad procvjeta svemirski turizam...
Međuvladin sporazum iz 1998. godine odnosi se samo na ISS pa pravni stručnjaci upozoravaju kako će postupak utvrđivanja nadležnosti za kriminal u svemiru biti puno teži kad privatne tvrtke ozbiljnije krenu u razvoj svemirskog turizma. Michelle Hanlon osvrnula se na primjer krađe satova, ali s građanima u privatnom svemirskom hotelu. - Civil A iz zemlje A optuži civila B iz zemlje B da mu je ukrao sat u podrumu koji je izgradila zemlja C, a koji je dio svemirske letjelice koju je licencirala i pokrenula zemlja D. Tehnički gledano, prema Sporazumu o vanjskom svemiru, države preuzimaju odgovornost za svemirske letjelice koje lansiraju ili sponzoriraju, kao i za bilo kakvu štetu koju mogu prouzročiti. Ali ne postoji zakon koji posebno upravlja ljudskim ponašanjem u svemiru. To znači da bi tehnički zemlja D bila odgovorna za vođenje postupka, ali zemlje A i B mogu imati problema s tim, pa bi se cijela stvar brzo mogla pretvoriti u birokratsku noćnu moru - ispričala je Hanlon.
Što se događa tijekom dugog boravka u izoliranoj sredini?
Iako nema zabilježenih teških zločina, bilježe se incidenti među ljudima koji su dugo boravili u skučenim i izoliranim sredinama koje su nalik na svemirske letjelice. Tako se u jesen prošle godine pisalo o Sergeju Savitskom, istraživaču na ruskoj stanici Bellinshausen na Antarktiku koji nožem napao i ozlijedio kolegu Olega Beloguzova. Napad se dogodio u kantini stanice Bellingshausen na antarktičkom otoku Kralj George, a navodno mu je kumovao i alkohol. Pritom je iza obojice istraživača bilo više od šest mjeseci boravka na Antarktiku. Ozlijeđeni Belozugov prebačen je u bolnicu u Čileu, a Savitski je postao prvi čovjek optužen za ubojstvo na Antarktiku.
Kanadska astronautkinja se žalila na uznemiravanje
Na ISS-u su stalne ljudske posade prisutne još od 2000. godine, a dosad nije bilo zabilježenih slučajeva seksualnog uznemiravanja. No, to se dogodilo tijekom priprema na Zemlji krajem 1990-ih na Ruskom institutu za biomedicinske probleme. Tijekom 1998. i 1999. godine sedam ruskih i japanskih astronauta te kanadska astronautkinja dr. Judith Lapierre sudjelovali su 110 dana u eksperimentima na replici ruske svemirske stanice Mir. No, Judith Lapierre povukla se iz eksperimenata te javno optužila zapovjednika stanice za seksualno uznemiravanje.
Prema njezinom svjedočenju, incident se dogodio tijekom novogodišnje zabave u izolacijskoj komori, kada ju je ruski znanstvenik odvukao izvan dometa kamera i počeo agresivno ljubiti. O tom slučaju pisao je u svom radu “Crimes in space” iz 2006. godine dr. Julian Hermida, profesor prava sa Sveučilišta Algoma u Argentini. Hermida je naveo kako su se tijekom spomenutog eksperimenta na replici svemirske stanice Mir dvojica ruskih astronauta pokušala obračunati noževima, ali ih je razdvojio kolega.
Slični slučajevi itekako su mogući tijekom dugotrajnih svemirskih misija u kojima izolacija, skučeni prostor te ekstremni okolišni uvjeta utječu na ponašanje i psihu ljudi. Stoga stručnjaci upozoravaju kako bi bilo pametno raditi na uspostavljanju pravila prije nego što se počini neki veliki svemirski zločin.