Ključni događaji:
- Ukrajinska vojska priopćila je da su izveli napad na ruske položaje u blizini nuklearke Zaporižje
Šef IAEA: Fizički integritet nuklearne elektrane je narušen
- Gazprom objavio da Sjeverni tok 1 ipak neće biti otvoren u subotu, EU kaže da se radi o cinizmu
- ponovno aktiviran reaktor u nuklearki Zaporižje, ranije ugašen zbog topničke vatre
- najmoćnije zemlje žele ograničiti cijenu ruske nafte kako bi spriječili Moskvu da izvlači profit iz učinaka rata
- zapadni dužnosnici: Ukrajinske trupe potisnule Ruse na "nekoliko točaka" oko Hersona
NOVO 23:33 Ukrajinska vojska priopćila je da je izvela napade na ruske položaje u regiji oko južnog grada Energodara u blizini nuklearne elektrane Zaporižje u kojoj stručnjaci IAEA-e provode inspekciju postrojenja, javlja agencija Reuters, a prenosi The Guardian.
Ova objava Glavnog stožera oružanih snaga je neobična, budući da ukrajinska vojska rijetko otkriva pojedinosti o određenim ciljevima.
"Potvrđeno je da su u području oko gradova Herson i Energodar preciznim udarima naših oružanih snaga uništena tri neprijateljska topnička sustava, kao i skladište sa streljivom i do satnije vojnika", naveo je Glavni stožer u priopćenju na Facebooku.
23:26 Europska komisija optužila je u petak rusku državnu energetsku tvrtku Gazprom da se poslužila lažnim izgovorima kako bi zaustavila isporuku plina Njemačkoj plinovodom Sjeverni tok 1 ispod Baltičkog mora.
"Gazpromova objava danas poslije podne da i dalje zatvara (Sjeverni tok 1) uz lažne izgovore još je jedna potvrda da je nepouzdan dobavljač", objavljeno je u petak navečer na Twitteru Europske komisije
"To je i dokaz ruskog cinizma, jer radije prosipa plin umjesto da poštuje ugovore", dodaje ured glasnogovornika EK-a.
Gazprom je ranije najavio da će plinovodom Sjeverni tok 1 isporuke ponovno poteći u subotu po završetku radova na održavanju, da bi naknadno objavio da ga neće pustiti u pogon jer na glavnoj plinskoj turbini na kompresorskoj stanici Portovaja u blizini Sankt Peterburga curi ulje. Radovi na održavanju trajali su tri dana.
Sjevernim tokom 1, koji ide ispod Baltičkog mora, ruskim plinom opskrbljuju se Njemačka i druge države.
Gazprom je i ranije smanjene isporuke opravdavao radovima na održavanju, ističući da mu nisu vraćene turbine koje je poslao Siemens Energyju na servis.
Moskva pripisuje probleme sa Sjevernim tokom 1 sankcijama, koje su, kako tvrdi, omele uobičajeni posao održavanja. Bruxelles pak uzvraća da je to izgovor, optužujući Rusiju da plin koristi kao ekonomsko oružje.
Europske zemlje u međuvremenu uvode mjere štednje kako bi osigurale dovoljno plina za zimu i pokušavaju pronaći nove izvore nabave, a ponovo uključuju i već ugašene termoelektrane na ugljen. Sjeverni tok 1 jedna je od glavnih opskrbnih ruta Europe plinom.
Siemens Energy je objavio da trenutno nije uključen u posao održavanja koji provodi Gazprom. Rekao je da je spreman pomoći ako je potrebno i da je održavanje isključeno iz sankcija.
23:24 Europski čelnici nisu dobro prihvatili odluku Rusije da plinovod Sjeverni tok 1 ostane zatvoren, navodno zbog curenja nafte. U vezi priopćenja Gazproma u kojem stoji da plinovod neće biti otvoren u subotu, javio se i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji je ocijenio da Rusija koristi plin kao oružje. "Gazpromov potez nažalost nije iznenađenje. Korištenje plina kao oružja neće promijeniti odlučnost EU. Ubrzat ćemo naš put prema energetskoj neovisnosti. Naša dužnost je zaštititi naše građane i podržati slobodu Ukrajinu".
22:51 Istjecanje ulja u motoru u posljednjoj preostaloj turbini koja je u pogonu na kompresorskoj postaji Portovaji plinovoda Sjeverni tok 1 nije tehnički opravdan razlog za zaustavljanje rada, objavio je u petak Siemens Energy, dok je u međuvremenu ruski energetski div Gazprom na svom Telegram kanalu objavio sliku navodnog curenja nafte za koje tvrdi da je razlog zbog kojeg plinovod Sjeverni tok 1 ostaje zatvoren.
"Takva istjecanja ulja obično ne pogađaju rad turbine i mogu se zaustaviti na mjestu na kojem su se dogodila. To je rutinska procedura u sklopu održavanja", objasnila je tvrtka.
Gazprom je ranije rekao da će plinovod Sjeverni tok 1 ostati zatvoren na neodređeno vrijeme, produljivši obustavu dotoka plina koja je trebala trajati do subote u tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu.
"Ni u prošlosti takvo istjecanje ulja nije dovelo do prekida rada. Siemens Energy nije trenutačno pod ugovorom za održavanje, ali je u pripravnosti", poručila je tvrtka.
"Neovisno o tome, već smo nekoliko puta istaknuli da postoji dovoljno raspoloživih turbina u kompresorskoj postaji Portovaji da bi Sjeverni tok 1 mogao raditi", naglasio je Siemens Energy.
21:45 Rusija je zatražila 56 viza od SAD-a za posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova s izaslanstvom New Yorku u povodu godišnjeg zasjedanja UN-a ovaj mjesec, ali za sada nisu dobili nijednu.
U pismu glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu, koje je Reuters u petak dobio na uvid, ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia ocijenio je da je to "zabrinjavajuće" jer je zadnjih nekoliko mjeseci Washington "stalno odbijao odobriti ulazne vize" nizu ruskih delegata za druge UN-ove događaje.
SAD ozbiljno shvaća svoje obveze kao zemlja domaćin UN-a, rekao je glasnogovornik State Departmenta, dodajući da su informacije o odobravanju viza povjerljive po američkim zakonima pa ne može komentirati pojedinačne slučajeve.
Po sporazumu iz 1947., SAD općenito mora dopustiti pristup stranim diplomatima Ujedinjenim narodima. No Washington objašnjava da može uskratiti vize iz razloga koji se odnose na "sigurnost, terorizam i vanjsku politiku".
"Svake godine obradimo stotine viza za delegate Ruske Federacije na UN-ovim događajima", rekao je glasnogovornik State Departmenta, dodajući da zahtjeve treba podnijeti što je prije moguće kako bi bili na vrijeme riješeni.
"To je posebno važno zbog ruskih neopravdanih poteza protiv našeg veleposlanstva u Rusiji, uključujući prisilno otpuštanje lokalnih zaposlenika i zaposlenika iz trećih zemalja, što je jako smanjilo broj našeg osoblja i prema tome kapacitete za obradu viza", dodao je.
Nebenzia je rekao da su zahtjevi bili predani američkom veleposlanstvu u Moskvi.
Zatražio je od Guterresa da "ponovno naglasi američkim vlastima da moraju brzo izdati tražene vize za sve ruske delegate i prateće osoblje, uključujući ruske novinare".
Glasnogovornica UN-a Eri Kaneko rekla je da su Guterres i drugi visoki UN-ovi dužnosnici u uskom kontaktu sa SAD-om i Rusijom u vezi viza.
20:32 Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi održao je konferenciju za novinare u Beču na kojoj je govorio o inspekciji koju agencija provodi u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižje, koja je u rukama ruskih snaga. Konferenciju je održao u bečkoj zračnoj luci, dok je šest članova tima IAEA-e nastavilo inspekciju postrojenja.
Grossi je rekao da je fizički integritet postrojenja "narušen, ne jednom nego nekoliko puta" te da je to "neprihvatljivo na bilo koji način". Grossi ističe da je njegovom timu pokazan svaki dio elektrane koji su htjeli vidjeti: "Vidio sam sve što sam tražio", naglasio je.
Dodao je da IAEA radi na uspostavi stalne prisutnosti na lokaciji, koju bi činila dva stručnjaka koja bi ondje ostala puno radno vrijeme. Govoreći o učincima ratovanja na strukturu elektrane, Grossi je rekao da je "puno je borbi u regiji, u ovom dijelu Ukrajine".
"Vojne aktivnosti i operacije su u porastu u tom dijelu zemlje i to me jako zabrinjava. Tu se spominju ofenzive, protuofanzive... Ne želim ulaziti u to jer to nije moja domena, ali to je očito i to svi znamo. Prisutna je statistička mogućnost većeg fizičkog oštećenja".
Grossi kaže da je šteta koju je vidio vjerojatno uzrokovana granatiranjima u kolovozu. Upitan o zajedničkom životu ukrajinskog osoblja u nuklearki i ruskih okupatora, Grossi kaže da postoji "profesionalni odnos" u tvornici, ali i da postoji očita "napetost".
Istaknuo je i da je nastavak rada ukrajinskih stručnjaka "vrijedan divljenja u ovim uvjetima".
20:06 Stigla je prva reakcija na rusko priopćenje da isporuka plina plinovodom Sjeverni tok 1 ipak neće biti obnovljena u subotu, kako je nabilo najavljeno. Glavni glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer kaže da je odluka o držanju plinovoda zatvorenim donesena kao "varljivo pretvaranje".
Kako je naveo na Twitteru, taj potez potvrđuje "nepouzdanost" Gazproma kao dobavljača. Dodao je da je zatvaranje "dokaz ruskog cinizma jer radije spaljuju plin nego da poštuju ugovore".
Te se riječi odnose na ranije informacije da Rusija spaljuje velike količine plina u jednom od svojih postrojenja, umjesto da ga koristi za predviđenu svrhu.
19:27 Ruski Gazprom objavio je u petak da se isporuke plina preko Sjevernog toka 1 neće u subotu nastaviti, nakon što je utvrđeno da na glavnoj plinskoj turbini na kompresorskoj stanici Portovaja u blizini Sankt Peterburga curi ulje.
Gazprom kaže da turbina ne može sigurno raditi dok se istjecanje ne riješi, a nije dao nikakav vremenski okvir kada bi plin mogao ponovno krenuti kroz plinovod što se trebalo dogoditi u subotu, nakon trodnevne stanke radi održavanja.
Izvori upoznati s planovima Gazproma rekli su ranije u petak da se tvrtka sprema u subotu nastaviti s isporukama plina cjevovodom Sjeverni tok 1, koji ide ispod Baltičkog mora i opskrbljuje Njemačku i druge države, nakon trodnevnog prekida radi održavanja.
Plin je, po tim izvorima, trebao ponovo krenuti u subotu u tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu.
Gazprom je i ranije smanjene isporuke opravdavao radovima na održavanju, ističući da mu nisu vraćene turbine koje je poslao Siemens Energyju na servis.
Njemačka kompanija obavljala je servis u Kanadi koja je blokirala opremu budući da je Rusiji uvela sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Moskva pripisuje probleme sa Sjevernim tokom 1 sankcijama, koje su, kako tvrdi, omele uobičajeni posao održavanja. Bruxelles pak uzvraća da je to izgovor, optužujući Rusiju da plin koristi kao ekonomsko oružje.
Sjeverni tok 1 jedna je od glavnih opskrbnih ruta Europe plinom.
18:40 Plinovod Sjeverni tok 1, koji opskrbljuje Europu ruskim plinom, "u opasnosti je", prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova. Taj plinovod, koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, bio je zatvoren na tri dana zbog održavanja od 31. kolovoza, što je posljednji u nizu prekida opskrbe koji su pridonijeli energetskoj krizi u Europi. Više o novim, znakovitim porukama iz Mosve vezanim za isporuku ruskog plina Europi pročitajte OVDJE.
18:37 Iz skupine G7 kažu da žele uskladiti uvođenje gornje granice cijena sa sankcijama EU-a na uvoz ruske nafte. Djelomična zabrana EU-a na uvoz ruske nafte morskim putovima uključila bi uvoz sirove nafte zabranjen od 5. prosinca, zabranu naftnih derivata od 5. veljače 2023. godine i sprječavanje financiranja ili osiguranja isporuka nafte do početka iduće godine.
Sankcije sadrže izuzeća za naftu uvezenu naftovodom za zemlje EU-a koje o njima ovise, poput Slovačke, Mađarske, Češke, Bugarske i Hrvatske, prenosi BBC.
Skupina G7 uključuje tri najveća gospodarstva EU-a, Njemačku, Francusku i Italiju, koje uvoze daleko manje nafte iz Rusije nego neke od drugihj članica EU-a.
Mađarska se opirala nastojanjima da sankcionira ruski izvoz nafte i plina, povećavši udio svog uvoza nafte iz Rusije s oko 43 posto u studenom 2021. na 64 posto u svibnju ove godine.
U istom tom razdoblju njemački uvoz ruske nafte pao je s 30 posto na 23 posto, dok je u Velikoj Britaniji pao s 11 posto na ispod 4 posto.
18:15 Dužnosnik američkog ministarstva financija izjavio je da će prema sporazumu G7 postojati tri ograničenja cijena ruske nafte - jedno za sirovu naftu i dva za rafinirane proizvode, primjerice benzin i dizel, prenosi BBC. Dužnosnik, koji nije imenovan, rekao je da će detalji biti objavljeni u nadolazećim danima.
Ranije je američka ministrica financija Janet Yellen rekla da bi ograničenje cijena pomoglo u borbi protiv inflacije, kao i da bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu uskratilo prihode za rat protiv Ukrajine.
18:10 Reaktor u nuklearnoj elektrani Zaporižje pod ruskom okupacijom u južnoj Ukrajini ponovno je aktiviran, priopćio je u petak ukrajinski operater Energoatom. Reaktor broj 5 u postrojenju bio je ugašen dan ranije zbog minobacačke paljbe.
Više pročitajte OVDJE.
17:11 Rusija pokušava, ali ne uspijeva zaobići zapadne sankcije na visokotehnološke proizvode za vojne svrhe i energetski sektor te se muči da osigura inozemno financiranje, rekao je u petak koordinator Sate Departmenta za sankcije James O‘Brien. Kako kako sankcije djeluju i da se Rusija pokušava domoći opreme i novca, ali to joj ne uspijeva. Više pročitajte OVDJE.
16:00 Ministri financija vodećih svjetskih gospodarstava (G7) žele ograničiti gornju granicu cijene ruske nafte kako bi spriječili Moskvu da izvlači profit iz učinaka rata u Ukrajini.
U zajedničkoj izjavi koju je primila njemačka agencija dpa, ministri su u petak pozvali sve zemlje koje uvoze rusku naftu da se pridruže toj mjeri.
"Želimo široku koaliciju kako bismo postigli najveći mogući učinak" te mjere, navode.
Srž ideje je primorati Rusiju da ubuduće naftu velikim kupcima poput Indije prodaje po mnogo nižoj cijeni.
To bi smanjilo pritisak na svjetsko tržište nafte i ublažilo učinak ukrajinskog rata na cijenu energije, smatraju članice G7, a s druge strane Rusija ne bi više profitirala iz rasta cijene nafte kojom financira svoj ratni stroj.
Prijevoz morskim putem sirove nafte i naftnih proizvoda ruskog podrijetla bio bi moguć diljem svijeta samo ako bi se nafta kupovala ispod određene cijene, navodi se u izjavi.
Ograničenje cijene nafte bilo bi učinkovito jer su zapadne zemlje te koje u svojim rukama drže važne usluge kao što su osiguranje prijevoza nafte i druge usluge.
Prvotna ograničena cijena izračunala bi se na temelju nizu tehničkih inputa, a bude li potrebno ona bi se mijenjala, navode ministri.
"Cilj nam je rokove za primjenu tih mjera uskladiti tako da se poklopi sa šestim paketom sankcija Europske unije protiv Rusije", dodaju ministri G7.
Ministrica financija SAD-a Janet Yellen izjavila je da bi ograničenje cijene ruske nafte koje su dogovorili ministri financija G7 u petak pomoglo u borbi protiv inflacije, a istovremeno zadalo udarac sposobnosti Moskve da financira svoj rat u Ukrajini.
Ograničenje cijena pomaže u postizanju "naših dvostrukih ciljeva snižavanja globalnih cijena energije, dok Putinu uskraćujemo prihod za financiranje njegovog brutalnog rata u Ukrajini", rekla je Yellen u izjavi.
Europska unija je ranije ove godine uvela djelomičnu zabranu kupnje nafte iz Rusije koja bi, kada se potpuni provede, trebala smanjiti ruski izvoz za 90 posto.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u petak da je došlo vrijeme da EU razmotri slična ograničenja cijena na kupnju ruske nafte.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je da će Rusija obustaviti opskrbu plinom Europe ako Bruxelles ograniči cijene ruskog plina.
Odgovarajući na komentare čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen o ograničavanju cijene koju Europa plaća za ruski plin, Medvedev je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram napisao: "Ruskog plina jednostavno neće biti u Europi".
15:00 - Ukrajinske trupe potisnule su ruske snage na "nekoliko točaka" oko Hersona otakao je Kijev započeo protuofenzivu u toj oblasti, poručuju zapadni dužnosnici, a piše Dan Sabbagh za Guardian.
Prema njihovim procjenama, oko 20.000 ruskih vojnika nalazi se u "džepu" te južne ukrajinske oblasti, a dodali su i da je prerano reći je li protuofenziva uspješna.
14:30 - Nakon što je predsjednik Europske komisije Ursula von der Leyen poručila da bi Europa trebala odrediti maksimalni iznos cijene koju će plaćati za plin iz Rusije, oglasio se bivši ruski predsjednik i bliski Putinov suradnik Dmitrij Medvedev koji je kratko poručio da će Rusija u tom slučaju naprosto "ugasiti dostavu plina Europi".
13:20 - Kremlj je u petak objavio da će Rusija prestati prodavati naftu zemljama koje budu ograničile cijene ruskih energenata, što bi po Moskvi dovelo do značajne destabilizacije globalnog naftnog tržišta.
"Kompanije koje uvedu ograničenje cijena neće primati rusku naftu", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
"Jednostavno, ne možemo surađivati s njima po netržišnim principima", dodao je.
Ministri financija skupine G7 trebali bi na virtualnom sastanku u petak donijeti planove o limitiranju cijena ruske nafte kako bi se smanjio prihod Moskve od prodaje tog energenta.
Europska unija je ranije ove godine uvela djelomičnu zabranu kupnje nafte iz Rusije koja bi, kada se potpuni provede, trebala smanjiti ruski izvoz za 90 posto.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u petak da je došlo vrijeme da EU razmotri slična ograničenja cijena na kupnju ruske nafte.
Peskov kaže da cijenu takvih poteza plaćaju europski građani. "Energetska tržišta su u previranju. Posebno u Europi gdje su proturuske mjere dovele do situacije u kojoj Europa kupuje ukapljeni plin iz SAD-a za veliki novac, neopravdano veliki. Američke kompanije sve su bogatije, a europski porezni obveznici sve siromašniji", rekao je Peskov.
12:32 - Ukrajinski premijer Denis Šmihal pozvao je Njemačku da Kijevu osigura moderne borbene tenkove kako bi pomogla svojim oružanim snagama u borbi protiv ruske invazije koja još traje.
"Potreban nam je pomak u filozofiji koja stoji iza isporuka oružja. Pod tim mislim da bi se trebali isporučivati i moderni tenkovi", rekao je Šmihal agenciji dpa uoči svojeg posjeta Berlinu ovog vikenda.
"Očekujemo da će SAD isporučiti tenkove Abrams, a Njemačka tenkove Leopard 2. To su moderni tenkovi koje Ukrajina treba na bojnom polju", nastavio je.
Izravna opskrba Ukrajine borbenim tenkovima i borbenim vozilima pješaštva ostaje neka vrsta tabua u Njemačkoj, gdje je javnost obično oprezna u pogledu bilo kakvog oblika strane vojne intervencije.
Šmihal bi trebao stići u Berlin u subotu, a u nedjelju će ga primiti njemački kancelar Olaf Scholz.
On je najviše rangirani ukrajinski političar koji će posjetiti Berlin otkako je Rusija napala Ukrajinu prije nešto više od šest mjeseci.
Njemačka je u početku oklijevala opskrbiti Kijev oružjem, ali je kasnije poslala 10 haubica, tri višecijevna bacača raketa i tri oklopna vozila za spašavanje.
"Njemačka je učinila golem napredak što se tiče isporuka oružja Ukrajini", rekao je Šmihal, od početnog slanja kaciga i zaštitne opreme do najsuvremenijeg oružja.
Međutim Šmihal je također naglasio da Ukrajina treba više oružja što je prije moguće i pozvao Njemačku da pošalje više tenkova i sustava protuzračne obrane. Rekao je da je Ukrajini potrebna i potpora Međunarodnog monetarnog fonda i EU-a kako bi se u zemlji izbjegla gospodarska hiperinflacija.
"Mi se borimo za mir. Mislim da se ne možete umoriti od borbe za mir", dodao je. "Svi smo na nišanu ovog režima. Moramo stajati zajedno i zajedno se boriti za slobodu u Europi."
11.57 Reuters javlja da će dva inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) trajno ostati u nuklearnoj elektrani Zaporižja, a kao izvor ove informacije navode ruskog veleposlanika pri međunarodnim institucijama u Beču.
11.55 Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je u petak da ukrajinsko granatiranje nuklearne elektrane Zaporižja povećava rizik od nuklearne katastrofe u Europi.
Šojgu je optužio Ukrajinu za "nuklearni terorizam" i odbacio tvrdnje Kijeva i zapada da je Rusija dopremila teško naoružanje u najveću europsku nuklearku na jugu Ukrajine koja je od ožujka pod ruskom kontrolom.
"Nemamo teško oružja u elektrani ili u okolici. Nadam se da će se Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u to uvjeriti", rekao je Šojgu u izjavi koju je objavilo ministarstvo obrane.
Dodao je da Kijev "stvara realnu prijetnju od nuklearne katastrofe" i da napada elektranu oružjem koje mu je dostavio zapad.
Ustvrdio je da je Ukrajina ispalila 120 granata i izvela napade sa 16 dronova kamikaza u posljednjih šest tjedana.
"To nije ništa drugo nego nuklearni terorizam", rekao je Šojgu koji je optužio SAD i EU da "ohrabruju takve "bezobzirne akcije".
Direktor IAEA-e Rafael Grossi najavio je da članovi misije zadužene za inspekciju ostaju u Zaporižji koju su u četvrtak pregledali.
Inspekcija nuklearke, obavljena u nazočnosti direktora Grossija, napeto se očekivala nakon tjedana bombardiranja koja su pobudila strahovanja od nuklearne katastrofe.
Rusija, čije snagu okupiraju od ožujka tu najveću nuklearnu elektranu u Europi, te Ukrajina međusobno se optužuju za ta bombardiranja.
10:41 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je komentirao je posjet IAEA-e nuklearnoj elektrani Zaporižja.
"Učinili smo sve da IAEA dobije pristup ZNPP-u i vjerujem da ova misija još može imati svoju ulogu. Nažalost, od IAEA-e nismo čuli ono glavno, a to je poziv Rusiji da se stanica demilitarizira. Nadam se da će misija biti u skladu s onim što smo dogovorili i da će služiti interesima cijele međunarodne zajednice."
Zelenski je također rekao da bi osiguravanje sigurnog povratka nuklearne elektrane u rad i njezin ostanak na električnoj mreži zemlje pomoglo njegovoj Ukrajini da djeluje u borbi protiv europske energetske krize.
09:32 - Ruski Tass prenosi citat Aleksandera Volge, šefa ruske okupacijske uprave Energodara, grada u kojem se nalazi nuklearna elektrana Zaporižja.
Na ruskoj televiziji navodno je rekao da je osmero ljudi iz misije IAEA ostalo u elektrani, uz još četiri osobe, koje je opisao kao poslužno osoblje koje ih prati u njihovim aktivnostima.
09:19 - Gradonačelnik Energodara Dmitro Orlov rekao je kako se nada da će inspekcija prisiliti ruske trupe da se povuku iz postrojenja nuklearke i da će međunarodni stručnjaci moći procijeniti i donijeti odgovarajuće odluke kako bi zaštitili cijeli svijet od katastrofe.
Govoreći o nedavnim napadima na i oko nuklearke – za koje su se Rusija i Ukrajina međusobno optuživale – Orlov je rekao da su oni mogli doći samo od ruskih snaga jer prođu ‘oko dvije sekunde‘ između trenutka kada se čuje minobacački hitac i eksplozija.
"Udaljenost ovog oružja je negdje oko 1-2 kilometra od mjesta koje je pogođeno", rekao je.
Također je rekao da su stanovnici dvaju susjednih sela pod ruskom kontrolom, Primernoje i Ivanivka, prijavili granatiranje iz njihovog područja.
09:14 - Rusija do sada nije uspjela u jednom od svojih ključnih ciljeva - zauzeti cijelu regiju Donjeck u istočnoj Ukrajini.
Zauzeli su susjednu regiju Lugansk, ali još uvijek su u jeku teške borbe diljem Donjecka.
Ukrajinski Glavni stožer izjavio je kako je ruski predsjednik Vladimir Putin sada prisiljen produžiti svoj rok za zauzimanje regije s 31. kolovoza na 15. rujan.
Tvrde da se ruske snage pregrupiraju kako bi povećale broj vojnika zapadno od grada Donjecka.
08:41 - Ukrajinski guverner Harkiva Oleg Sinegubov objavio je jutros na Telegramu da su se tijekom noći dogodili raketni napadi na Holodnohirski distrikt u Harkivu. Također je naveo pet drugih područja koja su bila izložena topničkoj vatri i dao popis žrtava od tri žene koje su hospitalizirane u Izjumu i 63-godišnjeg muškarca koji je ubijen u Harkivu.
Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
08:23 - Teretni brod koji je prevozio više od 3000 tona kukuruza iz Ukrajine dotegljen je u petak na sidrište u Istanbulu nakon što se nakratko nasukao i zaustavio promet Bosporom, što je prvi takav incident od potpisivanja sporazuma u srpnju o izvozu žita iz blokiranih ukrajinskih luka, prenose turski mediji.
Turska državna televizija TRT Haber objavila je da je promet u Bosporskom tjesnacu ponovno otvoren pošto je bio zaustavljen zbog nasukavanja 173-metarskog broda "Lady Zehme" nakon kvara na kormilu.
Brodarska agencija Tribeca rekla je da je operacija tegljenja i spašavanja broda "Lady Zehma" započela u 21:10 sati po GMT i da je završena u 23:30 sati.
Nitko nije ozlijeđen u incidentu, priopćio je ured guvernera Istanbula. Tijekom nasukavanja, pramac broda bio je oko 150 metara od obale u prometnoj četvrti Bebek, prema svjedoku i podacima Refinitiv Eikon. Podaci o plovidbi pokazuju da je brod u petak ujutro bio na sidru u Mramornom moru, nedaleko od obale Istanbula.
Ukrajinski izvoz žitarica pao je nakon što je Rusija izvršila invaziju na zemlju 24. veljače i blokirala njene crnomorske luke, podigavši globalne cijene hrane i potaknuvši strah od nestašica u Africi i na Bliskom istoku.
Tri su luke deblokirane prema sporazumu koji su 22. srpnja potpisali Moskva i Kijev, a uz posredovanje UN-a i Ankare. Dosad je prema sporazumu iz Ukrajine izvezeno oko 1,55 milijuna tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda, te omogućeno 139 dolaznih i odlaznih plovidbi. Ovakvi incidenti rijetki su u slikovitom Bosporu, kanalu koji dijeli najveći turski grad i povezuje Crno more s Mramornim morem i dalje s Mediteranom.
08:10 - Teške borbe nastavljaju se u južnoj Ukrajini, uključujući granatiranje u okrugu Energodar, u blizini nuklearne elektrane Zaporižja koju su okupirali Rusi, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Ministarstvo je također ponudilo oštar osvrt na moskovske godišnje vojne vježbe "Vostok 22" koje su započele u četvrtak.
“Rusija je javno tvrdila da će sudjelovati 50.000 vojnika, međutim, malo je vjerojatno da će ove godine biti aktivno uključeno više od 15.000 vojnika”, stoji u najnovijem izvješću britanske obavještajne službe. "Ovo je oko 20% snaga koje su sudjelovale u posljednjoj vježbi Vostok 2018."
Ruske vojne strateške vježbe, kao što je Vostok, "dobro su isplanirane i primarno imaju za cilj impresionirati ruske čelnike i međunarodnu publiku" dok ujedno ne uspijevaju održati sposobnost vojske da provodi velike, složene operacije, dodalo je ministarstvo.
07:57 - Ruski Tass prenosi kako su oružane snage Ukrajine izvele još dva napada na teritorij Narodne Republike Donjeck, granatirajući Donjeck i Makijevku u razmaku od svega 20 minuta.
Pod vatrom su bili distrikti Donjecka Kuibiševski i Kirovski, priopćilo je u petak predstavništvo DPR-a u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju pitanja vezanih uz ratne zločine Ukrajine. Ukrajinske oružane snage ispalile su na njih pet granata u 6 sati i 30 minuta. Červonogvardeiski okrug Makijevka je pogođen u 06:50, ispaljene su dvije granate. Oba grada su gađana iz NATO topništva kalibra 155 mm.
Ranije su granatirani središnji požar Vorošilovski u Donjecku, Nikitovski okrug Gorlovka i njegovo predgrađe Panteleimonovka. Na njih je gađano iz topništva kalibra 155 mm, prenosi ruski Tass.
07:23 - Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafael Grossi, doveo je tim inspektora u postrojenje pod kontrolom Rusije koje je posljednjih tjedana često granatirano, što je izazvalo strah od nuklearnog incidenta.
Izražavajući svoje strahove za nuklearnu elektranu Zaporižja u južnoj Ukrajini kazao je kako je njezin ‘fizički integritet narušen‘.
"Očito je da je postrojenje i fizički integritet postrojenja narušeno nekoliko puta", rekao je Grossi novinarima nakon što se u četvrtak s dijelom svog tima vratio na područje pod ukrajinskom kontrolom.
"Brinuo sam, brinem i bit ću zabrinut za elektranu", rekao je, dodajući da je situacija sada "predvidljivija".
Ukrajinski dužnosnici kazali su kako Rusi u nuklearnoj elektrani manipuliraju i iskrivljuju informacije koje dijele s dužnosnicima IAEA-e.
Ukrajinski državni operater Energoatom rekao je da ruski dužnosnici "ulažu sve napore kako bi spriječili misiju Međunarodne agencije za atomsku energiju da se upozna s pravim stanjem stvari" u elektrani u ruskom vlasništvu.
"Šire manipulativne i lažne informacije o ovom posjetu", dodala je tvrtka u izjavi koju je jutros podijelila na svom Telegram kanalu.
Zaposlenik koji je razgovarao s ukrajinskim Suspilny kazao je pod uvjetom anonimnosti kako su Rusi vodili Grossija i inspektore njihovom rutom, pokazivali im ‘karte dolazaka‘ i dovodili im lokalne suradnike s izjavama ‘ravnodušnih građana‘ o potrebi zaustavljanja granatiranja.
"Bio je cirkus”, rekao je zaposlenik.
Prema riječima zaposlenika, Rusi su uvjerili predstavnike misije da se na postaji nalaze postrojbe radiološke, kemijske i biološke zaštite, a ne borbene jedinice ruske vojske.