ZNANSTVENA STUDIJA

LEDENJAK STAR 800 GODINA OTKRIO MISTERIJ UBOJSTVA ČUVENOG SVECA KATOLIČKE CRKVE Čini se da je svemu kumovao sukob oko ključnog resursa

    AUTOR:
    • Tomislav Kukec

  • OBJAVLJENO:
  • 01.04.2020. u 00:58

Becket, Thomas; Erzbischof von Canterbury und Kanzler Heinrichs II.. 1118–1170.
“Ermordung des Thomas Becket”.
(Canterbury, 29. Dezember 1170).
Ölskizze von Alfred Rethel (1816–1859).
Depot.
Dresden, Staatliche Kunstsamlungen Dresden, Galerie Neue Meister., Image: 147318563, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: akg-images / AKG / Profimedia
akg-images / AKG / Profimedia

Ubojstvo Thomasa Becketa

 

Analizirajući jedan ledenjak, znanstvenici su došli do tragova olova koje se tijekom 12. stoljeća vjetrom širilo iz tada brojnih rudnika. Novi dokazi pokazuju kako je zagađenje zraka olovom u to vrijeme bilo gotovo jednako onom kakvo ćemo bilježiti stotinama godina kasnije, tijekom industrijske revolucije.

No, zašto je to bitno i kakve veze ima s jednim od najvažnijih smaknuća toga doba, onog nadbiskupa Thomasa Becketa iz Canterburyja?

Becket je obezglavljen 1170. godine u svojoj katedrali, a vijest o tom činu obišla je čitavu Europu, pa i dio razvijenog svijeta. Nadbiskup Becket bio je blizak suradnik kralja Henryja II, prije no što je zauzeo visoku crkvenu dužnost služio mu je kao tajnik ili kancelar. Tu su se i rastali - kralj Henry vjerovao je da bi mu imenovanje Becketa nadbiskupom moglo donijeti kontrolu nad tada relativno bogatom, moćnom i neovisnom Crkvom. Nadbiskup se odbio pokoriti takvim idejama, što je britanskog kralja silno iznerviralo.

Porast broja rudnika

- Zar me nitko neće riješiti ovog neposlušnog svećenika - zavapio je kralj.

Čini se kako je grupa vitezova ozbiljno shvatila njegov vapaj, piše britanski BBC. Samo nekoliko dana nakon Božića, 29. prosinca 1170., odrezali su mu glavu u katedrali.

Dokaz svađe između Becketa i kralja Henryja sada je možda konačno pronađen u osam stotina godina starom i 72 metra dugom glečeru koji je izvučen na prostoru švicarsko-talijanskih Alpi. Ledenjaci zadržavaju brojne korisne informacije stotinama godina, pa su pomnom analizom ovog leda znanstvenici mogli primijetiti pojačanu koncentraciju olova iz zraka, za koje je ustanovljeno da potječe iz dvanaestog stoljeća. Atmosferski modeli korišteni su kako bi se izračunalo odakle su čestice elementa došle, te je utvrđeno da potječu sa sjeverozapada Velike Britanije gdje je u tom trenutku bio veliki porast broja rudnika olova.

Kombinirajući javno dostupne podatke o iskopanim količinama olova i srebra s podacima prikupljenim iz leda došli su do zanimljivih otkrića. Olovo se, naime, u to doba intenzivno koristilo, bilo da su od njega građene vodovodne cijevi ili crkveni krovovi. Nova studija pokazuje da je olovo bilo i važan dio političkih rasprava u to vrijeme.

- U periodu uoči 1170. godine došlo je do važnog sukoba između kralja Henryja i nadbiskupa Becketta. Ta se svađa manifestirala tako da je pala proizvodnja olova -  rekao je za BBC profesor Christopher Loveluck sa Sveučilišta u Nottinghamu.

Bijesni papa

Ubojstvo nadbiskupa silno je razljutilo Papu koji je kralja ekskomunicirao iz Katoličke Crkve.

- Kako bi se izvukao iz tog problema, Henry II obećao je da će u kratkom roku napraviti mnogo samostana i crkava. Da bi se to moglo dogoditi, morala se povećati proizvodnja olova  -  objašnjava Loveluck tumačeći kako podaci dobiveni iz leda jasno sugeriraju pad, a potom i rast proizvodnje olova u vrijeme Becketovog ubojstva.

Znanstvenici ističu kako bi ovi podaci mogli baciti i novo svjetlo na proizvodnju olova u periodu do 1220. godine, ali i na smrti još nekih britanskih monarha, poput Rikarda Lavljeg Srca.

Ali, što je trenutno najvažnije, ovi podaci pokazuju kako je ustaljeno vjerovanje da je zagađenje zraka počelo industrijskom revolucijom posve pogrešno.

Izdvajamo