BRUXELLES - Građani svih 27 država članica EU na sinoć završenim europskim izborima birali su zastupnike Europskog parlamenta za novi petogodišnji manadat. Iako bi ovaj saziv parlamenta trebao imati veće ovlasti od svih do sada, odaziv glasača bio je rekordno mali, 43 posto.
Kampanja u gotovo svim državama članicama uglavnom je bila o nacionalnoj politici, a manje o budućnosti EU. U nekim državama, poput Njemačke, Britanije i Bugarske, ovi europski izbori poslužili su više kao test za predstojeće nacionalne izbore.
Stranke desnog centra okupljene u Europsku pučku stranku - Europske demokrate (EPP-ED), koje su dosad imale 288 zastupnika, ostat će najbrojnija stranačka grupacija u Europskom parlamentu, s između 263 i 273 mjesta. No, Europski socijalisti, umjesto dosadašnjih 216 imat će tek 155 do 166 zastupnika, iako će ostati druga najjača stranka. Snažne stranačke skupine u novom sazivu Europskog parlamenta trebali bi imati i liberali, s oko 80, i zeleni s 50-ak zastupnika.
Britanski konzervativci
Ostaje dilema kako će se organizirati britanski konzervativci, koji su očekivali uvjerljiv trijumf na europskim izborima u Britaniji, ali su odlučili napustiti EPP-ED i pokušati osnovati novu stranačku skupinu koja bi bila više euroskeptična. Za to će imati dovoljan broj zastupnika, ali će im biti teško skupiti zastupnike iz sedam država članica. Njihov lider David Cameron uspio je pridobiti Mireka Topolaneka iz Češke i Jaroslawa Kaczynskog iz Poljske, ali će mu za novu stranačku skupinu trebati i zastupnici iz još četiri države EU.
Stari saziv Europskog parlamenta snažno je podržavao članstvo Hrvatske u EU. U nekoliko rezolucija taj Parlament najprije je tražio da Hrvatskla do 2009. uđe u punopravno članstvo u EU, a još prošle godine Rezolucijom o Hrvatskoj zahtijevali su da se pristupni pregovori između Hrvatske i EU završe prije kraja mandata parlamenta. Ta predviđanja i očekivanja nisu se ostvarila.
Hrvatski izbori
Sada se ipak realnim smatra da će se hrvatski zastupnici pridružiti upravo novoizabranom Europskom parlamemtu. Kada Hrvatska potpiše pristupni sporazum, odmah u Europski parlament šalje svoje zastupnike koji, nakon što pristupni sporazum ratificiraju sve države članice i stupi na snagu, postaju zastupnici s punim pravima. Nakon toga i Hrvatska mora održati izbore za svoje zastupnike za Europski parlament. Hrvatska bi, prema sadašnjoj raspodjeli mjesta, u Europskom parlamentu trebala imati 12 zastupnika kao i Irska.
Novi zastupnici Europskog parlamenta na konstitutivnu sjednicu imat će sredinom srpnja, a nakon toga odlučivat će o budućem predsjedniku Europske komisije te o novoj podjeli povjereničkih mjesta. Uspjeh EPP-ED-a jamči da će gotovo sigurno Jose Manuel Durao Barroso ostati predsjednik Europske komisije u još jednom petogodišnjem mandatu.