ANALIZA

MACRONOVA POLITIČKA ŠOK TERAPIJA Proglasio je NATO savez 'klinički mrtvim', a Bosnu i Hercegovinu 'tempiranom bombom' u Europi. Zašto?

FILE PHOTO: French President Emmanuel Macron addresses a press conference on the second day of the North Atlantic Treaty Organization (NATO) summit in Brussels, Belgium, July 12, 2018. Ludovic Marin/Pool via REUTERS/File Photo
Ludovic Marin / REUTERS

Emmanuel Macron

“Ako Europa ne preuzme svoju sudbinu u vlastite ruke, ta će povijesna prilika proći. Macron voli frazu: ‘Ili sjediš za stolom ili si na jelovniku’, mislim da zbilja želi pozvati na buđenje”, kazao nam je dr. Jamie Shea, stručnjak za sigurnost iz think tanka Friends of Europe i bivši visoki dužnosnik NATO-a

Francuski predsjednik Emmanuel Macron doima se kao da je u svađi sa svima. Samo u proteklih mjesec dana, sukobio se s većinom europskih zemalja oko otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, proglasio je NATO savez “klinički mrtvim”, te Bosnu i Hercegovinu “tempiranom bombom” u Europi.

Macron je u svojim nastupima strastven, emotivan i žestok. Njegove su poruke pune katastrofalnih predviđanja i dramatičnih tvrdnji. No, naši sugovornici vjeruju da se iza agresivnih poruka kriju najbolje namjere.

“Mislim da Macron vjeruje da je ovo posljednja prilika za Europu postaviti se kao utjecajna sila u svijetu, braniti naše vrijednosti, zauzeti se za sebe”, rekao nam je dr. Jamie Shea, stručnjak za sigurnost iz think tanka Friends of Europe i bivši visoki dužnosnik NATO-a.

“A ako Europa ne preuzme svoju sudbinu u vlastite ruke, ta će povijesna prilika proći. Macron voli frazu: ‘Ili sjediš za stolom, ili si na jelovniku’, mislim da zbilja želi pozvati na buđenje”, kazao nam je Shea.

Sličnog je mišljenja i dr. Frank Baasner, čelnik pariškog Njemačko-francuskog instituta. “Mislim da je ispravan dojam da su mu namjere dobre, i da često ima pravo, no da ne predviđa dobro koje će biti posljedice njegovih poteza”, kazao nam je Baasner.

Shea smatra da je odluka o blokiranju otvaranja pristupnih pregovora s dvije potencijalne članice bila pogreška. “Macron je u pravu da EU mora biti siguran da može funkcionirati s trideset i više zemalja članica u budućnosti, i mora planirati svoju reformu. Ali to nije razlog za zaustaviti proširenje, to je nešto što EU mora napraviti bez obzira”, rekao nam je Shea.

“Perspektiva proširenja je ono što gura reforme u tim državama, to je mrkva, i ta je formula izvrsno funkcionirala za post-komunističke zemlje u središnjoj i istočnoj Europi. Ako je djelovala tako dobro za te zemlje, zašto ne bi i za zemlje zapadnog Balkana? Slovenija i Hrvatska su očito dobri primjeri. Drugi je razlog zašto je to pogreška što smo dali obećanja tim zemljama, pogotovo Sjevernoj Makedoniji, da, ako promijeni svoje ime, što je bila teška odluka, će joj se otvoriti perspektiva članstva. Mislim da, ako želimo zadržati kredibilnost zapada na zapadnom Balkanu, pogotovo u vrijeme širenja ruskog i kineskog utjecaja, držati do svojih obećanja je ključno. Obećanja se moraju ispuniti”, kazao je Shea.

 

Konačan cilj

Macron, vjeruje Baasner, želi pogurati svoje europske saveznike da započnu fundamentalnu i stratešku raspravu o budućnosti Europske unije. “Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su, u tom kontekstu, iskorišteni kao taoci kako bi se prisililo druge europske vlade na otvorenu raspravu o budućnosti”, tvrdi Baasner.

“Macron je u pravu i kad kaže da EU mora pomno razmisliti o proširenju, a ne imati stav da čim ima istočnog susjeda, mora se proširiti na tog istočnog susjeda”, rekao nam je Shea. “Na taj način bi proces došao do Azerbajdžana, Kazahstana... završio bi na Tihom oceanu. Mislim da konačno mora biti debate u EU o tome koji je konačni cilj, gdje bi prirodne granice EU trebale završiti. No, na summitu u Solunu još 2002. je kristalno jasno postavljeno da je zapadni Balkan unutar granica obitelji europskih država i dio Europe. Dakle, rasprava o granicama EU sigurno ih neće postaviti na Balkan”.

I Shea vjeruje da su Sjeverna Makedonija i Albanija usputne žrtve Macronove politike. “Koristi ih kao polugu, kako bi prisilio ostale članice na debatu o tome kako bi u budućnosti trebale izgledati financijske institucije EU, unutarnje uređenje, obrambena i sigurnosna politika, regionalni fondovi... Sve te stvari moraju biti u potpunosti spremne kako bi EU mogla funkcionirati s više od 30 zemalja članica”, kazao je Shea, no i naglasio kako se sve to moglo raditi i usporedo s pregovorima o članstvu.

“Samo otvaramo pregovore, nije da primamo Albaniju i Sjevernu Makedoniju u EU”, rekao nam je. “Pregovori mogu trajati dugo i to nam, očito, daje vremena da budemo sigurni da se reforme, gospodarske, antikorupcijske i pravosudne, nastavljaju. Albanija i Sjeverna Makedonija ne bi se mogle pridružiti dok ljudi u Bruxellesu nisu zadovoljni s odrađenim poslom. Tješi me jedino da je velika većina članica bila za otvaranje pregovora. Francuska je bila protiv Sjeverne Makedonije, sve skupa su tri države bile protiv Albanije, ali to je mala manjina 27 članica. Nadam se da će se ta perspektiva brzo vratiti na pravi put.”

 

NATO i Europa

I Baasner i Shea vjeruju da je Macronova izjava o NATO paktu dana kako bi šokirala. “Macron je na vrlo francuskoj intelektualnoj razini fundamentalnog razmišljanja”, kazao nam je Baasner. “Nije na razini konkretnog razmišljanja o posljedicama onoga što govori.”

“Što nam Macron pokušava reći s tom retorikom”, pita se Shea. “Mislim da želi reći da je jasno da imamo SAD čija vlada nije zainteresirana za Europu na način na koji su to bile prethodne vlade. SAD je više zainteresiran za Južnu Ameriku, više se fokusira na Aziju. Očito postoje brojne krize oko Europe - Libija, Ukrajina - u kojima će Europa morati preuzeti ulogu faktora stabilnosti, isto tako i na zapadnom Balkanu, s Berlinskim procesom.”

Shea, koji je proveo 38 godina kao dužnosnik NATO-a prije umirovljenja prošle godine, smatra kako je Macron ispravno prepoznao da Europa mora preuzeti veću odgovornost oko vlastite sigurnosti, no da to ne znači da nam više ne treba NATO. Nedavna procjena nezavisnih stručnjaka bila je kako bi EU trebalo oko 387 milijardi eura da u potpunosti zamijeni sve vojne sposobnosti koje joj NATO pruža. “Je li Europa voljna platiti taj iznos? Ne vidim baš naznake toga. Dakle, NATO je tu za velike stvari”, kazao nam je Shea.

“No, mnogi sigurnosni problemi danas su ispod te razine - računalni napadi, kampanje dezinformacija, hibridno ratovanje, teroristički napadi, nestabilnosti na jugu, ilegalne migracije, upravljanje kriznim situacijama - to su područja na kojima SAD očekuje da će se Europa moći sama nositi s problemima”, rekao je Shea. “Kada je Obamin ministar obrane Robert Gates bio u Bruxellesu 2011., bio je šokiran da se Europa ne može sama nositi sa situacijom u Libiji bez ogromne američke potpore - satelitske snimke, dronovi, krstareće rakete, nadopuna goriva za avione tijekom leta... Sva današnja Trumpova agenda već je bila tamo, u Gatesovom govoru 2011.”

Macronova izjava kako je NATO mrtav, vjeruju naši sugovornici, izrečena je samo kako bi potakla EU na dogovor oko stvaranja vojne i sigurnosne unije. “Problem je manjak političke volje u Europi da se organiziraju na takav način da podijele sav teret NATO-a, te da budu spremni nositi se sa svim problemima u koje se NATO neće miješati. Možemo to nazvati političkom šok-terapijom. Hoće li ona djelovati, to je već drugo pitanje”, rekao nam je Shea.

Izjava o Bosni i Hercegovini, vjeruje Baasner, prvenstveno je bila namijenjena domaćoj publici, jer i Macron i njegova rivalka Marine Le Pen već dobrano pripremaju strategiju za predsjedničke izbore 2022. U tom je kontekstu Bosna postala negativan primjer u sklopu kojeg je Macron, vjerojatno, htio pokazati svojim glasačima kako ne shvaća olako islamistički fundamentalizam.

Shea ističe kako ljudi znaju da su džihadisti dolazili iz BiH, iz Albanije i s Kosova, no naglašava kako se te brojke ne smije napuhavati.

“Iz Europe je otišlo više od 5000 džihadista, mnogo i iz moje zemlje, Ujedinjenog Kraljevstva. Sve islamističke zajednice u Europi bile su meta radikalizacije. No te se zemlje - Albanija i Kosovo, pretpostavljam i BiH - jako dobro nose sa svojim problemom. S programima deradikalizacije, obrazovanja, dijeljenjem obavještajnih informacija sa zapadom. Ne poriču problem i rješavaju ga”, kazao nam je Shea.

“U regiji također postoje i desni ekstremisti, koji su otišli u rat u Ukrajini, u Donbas, na obje strane sukoba. Radikalizam ne dolazi samo u obliku džihadizma, već u mnogim drugim oblicima, a to je problem i u zapadnoj Europi. Postoji li problem, da, no predstaviti ga kao problem samo jedne zemlje navodi na krivi trag.”

Baasner, čiji nezavisni institut radi na dokumentiranju i savjetovanju za razvoj francusko-njemačkih odnosa u europskom okruženju, boji se da je njegova domovina, Njemačka, glavni uzrok Macronova nezadovoljstva i ishitrenih izjava.

“Moj je dojam, koji su potvrdili brojni francuski dužnosnici i političari s kojima sam razgovarao, da je Macron duboko frustriran zbog toga što Njemačka šuti ili odbacuje njegove brojne prijedloge”, kazao nam je Baasner.

“Najveći problem koji Macron trenutačno ima u EU je sadašnja situacija u Njemačkoj. Merkel više ne djeluje aktivno, javnost čeka izbore, no oni bi se trebali održati tek u rujnu 2021. Stoga Macron izgleda kao nervozni mladi vođa koji želi prisiliti druge da ga slijede, no drugi imaju slabija uvjerenja, ili manje energije, ili su jednostavno ljubomorni.”

 

Saveznici i partneri

Sličnu nam je analizu Macronova stanja ponudio i Shea. “S krajem perioda Angele Merkel, s nestabilnostima u Španjolskoj, u Italiji, s rastom autoritarizma u središnjoj i istočnoj Europi, pretpostavljam da osjeća kako je jedini lider sposoban poslati takva upozorenja”, rekao nam je.

“No, vođe trebaju sljedbenike, i pitanje je koja će mu retorika omogućiti da se njegova poruka razumije, a ne da postane osamljeni vođa koji ne može pronaći saveznike i partnere u Europi koji su voljni podijeliti to vodstvo s njim.”

Macron je poput mladog generala, koji se ne boji voditi primjerom, no često juriša u bitku uz borbeni poklič bez da se osvrće kako bi vidio slijedi li ga itko. Zbog toga se nerijetko zatekne sam na ničijoj zemlji. Vjeruje kako bi, kada bi pridobio Njemačku na svoju stranu, mogao istinski reformirati Europu u svjetsku velesilu. No, Shea upozorava da ni to možda ne bi bilo dovoljno.

“Njegovo je srce na pravom mjestu, s mnogim njegovim pogledima na Europu se slažem, no prošli su dani kada je francusko-njemačka osovina mogla upravljati Europom”, kazao nam je Shea. “U Europi koje će uskoro imati preko 30 članica, morate graditi koalicije. Zapadna Europa, istočna Europa, sjeverna Europa, velike države, male države... morate okupiti grupu koja će predstavljati cijelu Europu, trebat će vam četiri lokomotive da povučete europski vlak. Jedna, francuska lokomotiva, neće moći to raditi.”

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo